Pregled bibliografske jedinice broj: 1192353
Fenotipska obilježja komarče Sparus aurata (Linnaeus, 1758) u prirodnim i antropogeno uvjetovanim okolišima istočnog Jadrana
Fenotipska obilježja komarče Sparus aurata (Linnaeus, 1758) u prirodnim i antropogeno uvjetovanim okolišima istočnog Jadrana, 2022., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet / Geološki odsjek, Zagreb
CROSBI ID: 1192353 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fenotipska obilježja komarče Sparus aurata (Linnaeus, 1758) u prirodnim i antropogeno uvjetovanim okolišima istočnog Jadrana
(Phenotypic traits of gilthead seabream Sparus aurata (Linnaeus, 1758) in wild and human-mediated environments of the eastern Adriatic sea)
Autori
Talijančić, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet / Geološki odsjek
Mjesto
Zagreb
Datum
21.01
Godina
2022
Stranica
146
Mentor
Tanja Šegvić Bubić
Ključne riječi
akvakultura, komarča, fenotip, plastičnost, riblji zbjegovi, uzgajališta tuna
(aquaculture, gilthead seabream, phenotype, plasticity, escapes, tuna farms)
Sažetak
Ribe, kao živi organizmi, izrazito su prilagodljive prirodnim i antropogeno uvjetovanim okolišima gdje svojstvo fenotipske plastičnosti omogućava poveznicu starih i novih sredina putem morfoloških, fizioloških prilagodbi ponašanja. Posljednjih godina zamijećeno je povećanje ulova divlje komarče na području istočnog Jadranskog mora, gdje riblji zbjegovi i priljev jedinki iz kavezno povezanih okoliša uzgajališta tuna doprinose povećanju brojnosti populacija u prirodnom staništu. Predmetnim istraživanjem vrednovane su fenotipske prilagodbe kod komarče u okolišu pod utjecajem kaveznog uzgoja tuna te fenotipska obilježja divljih i uzgojnih populacija s ciljem razvoja brzog i učinkovitog alata za raspoznavanje zbjegova u lovini. Primjenom metoda geometrijske morfometrije kvantificirana su morfološka obilježja tijela i otolita, dok je fiziološki odgovor promatran kroz trofički status i spolna obilježja protandričnih populacija. Cjelogodišnja prostorna i vremenska zastupljenost komarči oko uzgajališta tuna upućuje na važnu ulogu jadranskih uzgajališta tuna kao pogodnih staništa za divlju komarču. Taj izmijenjeni okoliš u kojem prevladava drugačija dinamika morskih struja i dostupnost plijena uvjetovao je specifičan odgovor kod komarče formirajući novi kavezno povezani morfotip. Manja i tuplja glava te vretenastije tijelo predstavljaju osnovna obilježja spomenutog morfotipa. U blizini kaveza tuna dokumentirana je promjena spola komarče pri nižim dužinskim veličinama u odnosu na prirodne populacije zbog značajne trofičke podrške koja osigurava bolji kondicijski i reproduktivni status. Promatrajući divlje i uzgojne komarče, primjenom metoda geometrijske morfometrije uspješno su klasificirane jedinke prema izvornom podrijetlu u iznosu od 99, 6 % s obzirom na oblik tijela te više od 70 % u odnosu na oblik otolita. Zaokruženiji profil glave sa supraterminalnim pozicioniranim ustima te zdepast oblik tijela s tamnijom i bljeđom srebrnkasto-sivom obojenošću glavna su obilježja uzgojnih komarči, dok su divlje jedinke opisane s izduženijim tijelom i subterminalnim ustima na većem profilu glave. Prikupljene informacije primjenjive su u budućim biotehnološkim istraživanjima za potrebe prepoznavanja podrijetla ribe strojnim učenjem i dugoročno u upravljanju zbjegovima te u razvoju selekcijskih programa vrsta iz akvakulture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-9050 - Utjecaj akvakulture na prirodne morske populacije (AquaPop) (Šegvić Bubić, Tanja, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)