Naslov
Uloga glazbe u terapiji djece s poremećajima iz spektra autizma: iskustva iz Hrvatske
(The role of music in the therapy of children with autism spectrum disorders (ASD): Experiences from Croatia)

Autori
Jelušić, Lucija ; Kiš Žuvela, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
978-86-81340-14-1

Skup
Psychology and Music – Interdisciplinary Encounters

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 24.10.2019. - 26.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
autizam, terapija glazbom, djeca, komunikacija, kognitivni razvoj, emocionalni razvoj, Hrvatska
(autism, music therapy, children, communication, cognitive development, emotional development, Croatia)

Sažetak
Teorijske osnove Prema Bujas Petković i Frey Škrinjar (2010), autizam je pervazivan razvojni poremećaj koji počinje u djetinjstvu, traje cijeli život, a zahvaća gotovo sve psihičke funkcije. Osnovni su simptomi izostanak emocionalnih odgovora prema ljudima, nedostatak socijalne interakcije, otežana komunikacija, neobičnosti u ponašanju i stereotipije. Interes djece s poremećajima iz spektra autizma za glazbu, pozitivne reakcije na nju te učestalost vrlo razvijenoga glazbenog sluha u toj populaciji otvaraju put glazbenoterapijskim metodama kojima mogu razviti socijalne vještine i ostvariti zajedničke aktivnosti s vršnjacima. Glazba je jedinstvena u tretiranju brojnih neuroloških problema jer angažira gotovo svako područje mozga (Hurt-Thaut, 2016). Terapije glazbom potiču neuroplastičnost mozga jačanjem veza koje kompenziraju nedostatke u njegovim oštećenim dijelovima. Slušanje glazbe poboljšava pamćenje i koordinaciju, a može pospješiti i razvoj drugih vještina, uključujući govor i motorne funkcije (Tomatis, Ferguson, & Campbell, 1992). Iako se na području Republike Hrvatske (RH) primjenjuju nekoliko desetljeća, ne postoji nijedna studija koja nudi pregled dostupnih terapija glazbom i njihova utjecaja na djecu s poremećajima iz spektra autizma. Ciljevi Cilj je ovoga diplomskog istraživanja na studiju glazbene pedagogije usporediti glazbenoterapijske prakse u RH-u te uočiti pomake u kognitivnim, motornim, socijalnim, komunikacijskim i emocionalnim kompetencijama kod djece s poremećajima iz spektra autizma. Usporedit ćemo pozitivne i negativne učinke terapije, uočiti pravilnosti te naznačiti pravce za daljnja istraživanja. Metod Ovo se kvalitativno istraživanje temelji na uspoređivanju rezultata dobivenih intervjuiranjem uživo petoro profesionalnih terapeuta iz RH-a s 15 do 20 godina iskustva u terapiji glazbom djece predškolske i osnovnoškolske dobi s poremećajima iz spektra autizma te jednim roditeljem desetogodišnjeg djeteta koje pati od istih poremećaja. Intervju se sastojao od dvadeset pitanja otvorenoga tipa koja obuhvaćaju profil ispitanika i djece s kojom rade, metode i pristupe, glazbu koju upotrebljavaju, ishode terapije te aspekte glazbene darovitosti kod tretirane djece. Rezultati U RH-u se provode različite individualne i grupne terapije glazbom za djecu s poremećajima iz spektra autizma od treće godine nadalje. Najbolji rezultati postižu se u dobi do sedam godina. Koriste se razne vrste glazbe, no preteže klasična instrumentalna te popularna glazba izraženog i pravilnog ritma. Terapija se može izvoditi kontinuirano ili u ciklusima s umetnutim pauzama za integraciju. Kod većine djece primjećuje se napredak na polju socijalnih kompetencija, kontrole i izražavanja emocija, mirniji san i bolje opće raspoloženje. Moguće su nuspojave hiperaktivnost, razdražljivost i napadaji panike, obično tijekom pauza, no te su pojave kratkotrajne, a nakon njih slijedi znatno poboljšanje općeg stanja. Zaključci Usprkos razlikama u metodama i pristupima, ispitani terapeuti većinom navode iste pozitivne ishode terapije glazbom kod djece s poremećajima iz spektra autizma. Nuspojave su rijetke i kratkotrajne, a poboljšanja uglavnom trajna ako se terapija kontinuirano provodi tijekom predoperacijskoga razvojnog razdoblja. Reference Bujas Petković, Z., & Frey Škrinjar, J. (2010). Poremećaji iz autističnog spektra: značajke i edukacijsko-rehabilitacijska podrška. Zagreb: Školska knjiga. Hurt-Thaut, C. (2016). Clinical Practice in Music Therapy. In S. Hallam, I. Cross, & M. Thaut (Eds.), The Oxford Handbook of Music Psychology (pp. 819-836). Oxford: OUP. Tomatis, A., Ferguson, M., & Campbell, D. (1992). The Conscious Ear. New York: Station Hill Press.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Znanost o umjetnosti, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA