Naslov
Utjecaj pandemije COVID 19 na mentalno zdravlje medicinskih sestara u općoj bolnici Karlovac
(The impact of the COVID 19 pandemic on the mental health of nurses at Karlovac general hospital)

Autori
Rožman, Josipa ; Bedić, Sanja ; Keserović, Sanela ; Mirilović, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
9. Kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) s međunarodnim sudjelovanjem „Sestrinstvo bez granica“

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.06.2021. - 20.06.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mentalno zdravlje ; COVID 19 ; medicinske sestre
(mental health ; COVID 19 ; nurses)

Sažetak
Uvod: Stres na radu vrsta je stresa čiji je izvor radno okruženje, a definira se kao opća pobuđenost organizma zbog neizvjesnog ishoda. Zdravstvena struka s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženosti specifičnim stresorima poput kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti te smjenskom/ turnusnom radu, svrstana je u visoko stresne profesije. Brojni su izvori stresa kojima su zdravstveni djelatnici bili izloženi tijekom pandemije – preopterećenost poslom, tjelesna i psihička iscrpljenost, nesanica, strah od zaraze ili prijenosa virusa svojim bližnjima, nedostatak zaštitne opreme, nesigurnost u trajanje pandemije. Cilj: Utvrditi utjecaj pandemije na mentalno zdravlje medicinskih sestara u OB Karlovac , postoji li promjena u ponašanju, iskazuju li medicinske sestre veću razinu depresivnosti, anksioznosti i zabrinutosti, te ako da, na koji način se suočavaju sa navedenim. Metode: U istraživanje su bile uključene medicinske sestre Opće bolnice Karlovac, korišten je originalni anketni upitnik sa 24 pitanja sa ponuđenim odgovorima te mogućnosti dodavanja samostalnih odgovora. Upitnik je distribuiran online putem, metodom snježne grude te je ukupno sudjelovalo 195 medicinskih sestara zaposlenih u Općoj bolnici Karlovac. Rezultati: Rezultati pokazuju kako 52% ispitanika/ca osjeća veću razinu anksioznosti, a 41% iskazuje veću razinu depresivnosti, zabrinutosti , te se općenito osjećaju lošijeg mentalnog zdravlja, a sa navedenim se suočavaju i pozitivnim i negativnim mehanizmima ( 19% ispitanika pije više alkoholnih pića i puši više cigareta nego prije pandemije) Zaključak: unatoč dosadašnjim podacima rezultati svih istaživanja do sada još uvijek su nedostatni da bi se razvile jasne javnozdravstvene strategije skrbi za mentalno zdravlje u situaciji za vrijeme i nakon pandemije

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA