Naslov
Raznolikost flore mahovina duž visinskih gradijenata primorskih Dinarida
(Diversity of bryophyte flora along the altitudinal gradients of littoral Dinarides)

Autori
Šegota , Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2021

Stranica
193

Mentor
Alegro , Antun

Ključne riječi
Gorski kotar ; mahovine ; nadmorska visina ; primorski Dinaridi ; raznolikost ; Sjeverni Velebit, vaskularne biljke
(Gorski kotar ; bryophytes ; elevation ; littoral Dinarides ; diversity ; Sjeverni Velebit ; vascular plants)

Sažetak
Usporedno istraživanje visinskih distribucija mahovina i vaskularnih biljaka na primorskim Dinaridima provedeno je na dva cjelovita visinska transekta u Gorskom kotaru i na Sjevernom Velebitu s rasponom nadmorskih visina od oko 1500 m. Zabilježeno je ukupno 570 biljnih svojti, od čega 185 vrsta mahovina, što čini čak četvrtinu dosad poznate raznolikosti mahovine Hrvatske. Obje skupine pokazuju slične obrasce alfa raznolikosti, koje najbolje opisuje kubna regresijska funkcija s maksimumima raznolikosti otprilike između 1100 i 1200 m n. m. Ukupni broj svojti vaskularnih biljaka i mahovina najmanji je u najnižem pojasu hrasta crnike, a najviši u kompleksu zajednica smreke. Visoka brojnost i unutarpojasna beta raznolikost vaskularne flore u pojasevima bijelog i crnog graba na Sjevernom Velebitu posljedica je stoljetne intenzivne degradacije ovih šuma, što je omogućilo naseljavanje velikog broja nešumskih vrsta. Vaskularne biljke imaju najizraženiji obrat svojti na granici dviju fitogeografskih regija, a najveći se obrat svojti mahovina javlja s pojavom crnogoričnih borealnih i pretplaninskih tipova vegetacije. Mahovine pokazuju šire visinske raspone i veću sklonost isključivo višim nadmorskim visinama u odnosu na vaskularne biljke. Ni vaskularne biljke niti mahovine ne slijede Rapoportovo pravilo povećanja prosječnog raspona područja rasprostranjenosti vrsta s nadmorskom visinom. Analiza florističke sličnosti potvrdila je postojanje osam diskretnih visinskih šumskih pojaseva na primorskim Dinaridima te jasnu florističku razdjelnicu između mediteranske na nižim i eurosibirsko-sjevernoameričke fitogeografske regije na višim nadmorskim visinama. Šumska vegetacija ekološki je uvjetovana prvenstveno klimatskim gradijentima srednje godišnje temperature i precipitacije, te gradijentima karakteristika supstrata (pH reakcije i količine kalcijeva klorida, količine organske tvari i pokrovnosti listinca). Indikatorske vrijednosti za mahovine imaju slabiji indikatorski potencijal u objašnjavanju florističkog sastava u odnosu na indikatorske vrijednosti za vaskularne biljke, što dokazuje da ove dvije skupine samo dijelom opisuju iste ekološke gradijente.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA