Naslov
Posjet Muamara Gadafija Jugoslaviji 21. – 25. lipnja 1977.: bliskosti u gledištima i neslaganja u metodama
(Muammar Gaddafi’s visit to Yugoslavia on 21-25 June 1977: similarities in views and disagreements in methods)

Autori
Minić, Nikša

Izvornik
Histria (1849-5699) (2021), 11; 211-235

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Brijuni, Pokret nesvrstanih zemalja, Libija, Jugoslavija, Tito, Gadafi, detant, arapsko-izraelski sukob, rog Afrike, Beogradski sastanak KESS-a
(Brijuni islands, Non-Aligned Movement, Libya, Yugoslavia, Tito, Gaddafi, détente, the horn of Africa, CSCE meeting in Belgrade)

Sažetak
Nakon promjene vlasti u Libiji 1969. i dolaskom Muamara Gadafija na čelo zemlje, započinje razdoblje snažnije i svestranije političke i ekonomske suradnje Jugoslavije i Libije. Jačanju političke suradnje pridonijela je bliskost gledišta o mnogim međunarodnim pitanjima, a jačanju gospodarske suradnje češće razmjene privrednih delegacija. U trenutku posjeta libijskoga šefa države Jugoslaviji, aktualni događaji u međunarodnim odnosima bili su zaoštravanje odnosa na Bliskom istoku i rogu Afrike, stanje unutar Pokreta nesvrstanih nakon konferencije u Colombu 1976. te održavanje pripremnoga sastanka Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji u Beogradu. Razgovori su pokazali da su jugoslavensko i libijsko stajalište o rješavanju palestinskoga pitanja identični, tj. da treba podržati Palestinsku oslobodilačku organizaciju kao jedinoga legitimnog predstavnika palestinskoga naroda. Eritrejsko pitanje obilježilo je razgovore o situaciji na roku Afrike. Stavovi o rješavanju toga pitanja bili su identični, u smislu da treba ići u postizanje dogovora u okviru federalnoga odnosa Eritreje i Etiopije. Podjele među nesvrstanim zemljama zabrinjavale su jugoslavensko rukovodstvo u cjelini i osobito jugoslavenskoga predsjednika, stoga je morao podsjećati libijskoga gosta, čija je politika također bila dijelom tih podjela, da je najvažnije zadržati jedinstvo nesvrstanih zemalja. Pitanje sudjelovanja neeuropskih sredozemnih i nesvrstanih zemalja na beogradskom sastanku KESS-a bilo je od velike važnosti za Jugoslaviju i Libiju, ali jugoslavensko rukovodstvo nije blagonaklono gledalo na libijsko uvjetovanje stavovima o Izraelu i PLO-u. U konačnici iako su u cjelini razgovori između jugoslavenskoga i libijskoga šefa države pokazali da postoji velika bliskost u mišljenjima i stavovima o aktualnim međunarodnim događajima, otkrili su i da Jugoslavija nije bila spremna podržavati libijske stavove ako su predstavljali opasnost za pojedine jugoslavenske vanjskopolitičke ciljeve

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA