Pregled bibliografske jedinice broj: 1191735
Indeks devastacije: prijedlog za osvještavanje realnog stanja prostora u Hrvatskoj
Indeks devastacije: prijedlog za osvještavanje realnog stanja prostora u Hrvatskoj // Turistički timeout - trenutak za novi pogled na turizam i prostor: radovi sa znanstveno-stručnog e-kolokvija održanog 27. listopada 2020. / Bašić, Nikola ; Poljanec-Borić, Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za likovne umjetnosti, Znanstveno vijeće za turizam i prostor, 2022. str. 49-65 doi:10.21857/90836cz8ny (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1191735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Indeks devastacije: prijedlog za osvještavanje realnog stanja prostora u Hrvatskoj
(Devastation Index: a Proposal to Raise Awareness of the Real State of Space in Croatia)
Autori
Vukić, Feđa ; Kostešić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Turistički timeout - trenutak za novi pogled na turizam i prostor: radovi sa znanstveno-stručnog e-kolokvija održanog 27. listopada 2020.
/ Bašić, Nikola ; Poljanec-Borić, Saša - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za likovne umjetnosti, Znanstveno vijeće za turizam i prostor, 2022, 49-65
ISBN
9789533474533
Skup
Turistički timeout - trenutak za novi pogled na turizam i prostor
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
devastacija prostora ; javno dobro ; baza podataka ; interdisciplinarni istraživački projekt
(devastation of space ; public good ; data base ; interdisciplinary research project)
Sažetak
Tijekom tri desetljeća od prvih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj je postupno, do danas u cijelosti, provedeno odustajanje od strategijskog mišljenja o prostoru i planiranja u prostoru. Nekritičko ponašanje dovodi tijekom tog perioda do propadanja prostora u svim njegovim bitnim materijalnim i simboličkim karakteristikama, s obzirom na prirodne datosti i u vezi s potencijalima društvenog tipa. U tu se činjenicu lako uvjeriti već uvidom u različite tipove prostornih ambijenata u suvremenoj Hrvatskoj, kako na razini fizičkog stanja tako i na razini simboličkih poruka koje u prostoru jesu postavljene. Zapuštenost i degradacija očita je u svim tipovima ambijenata, gdjegod je čovjek intervenirao pa je time i to stanje jasna simbolička struktura, kao informacija o stanju zajednice. Potpuno prirodne cjeline, kontaktne zone između prirode i naselja ljudi te sama urbanizirana kao i ruralna naselja, svi su ti tipovi prostora koje baštinimo danas od predaka u velikoj mjeri pretvoreni od vrlo kvalitetnog prostora i ambijenata ugodnih za život u prostore niže i niske razine kvalitete pa time i vrijednosti. To znamo iskustveno. Koliko, međutim, postoji doista podataka pa time i kvalificiranog znanja o razini devastacije prostora u Hrvatskoj tijekom posljednjih tridesetak godina? Cjelovita baza podataka o stanju izgrađene i prirodne okoline ne postoji, kako bi stoga bilo moguće uspostaviti odnos prema razini devastacije prostora? Integralni pristup prostoru, na svim razinama čovjekove intervencije, moguće je uspostaviti prije svega stvaranjem znanja o činjenicama vezanim uz prostor. U svrhu stvaranja takve osnove za shvaćanje razine devastacije i potom djelovanje u svrhu sanacije, mogao bi se pokrenuti istraživački projekt, radnog naziva Indeks devastacije. Projekt polazi od činjenice da se empirijski osjeća da postoji snažna razina i tipologija devastacije prostora u Hrvatskoj, no koliko se doista zna o tome? Ključno istraživačko pitanje pritom je da li smo doista stvorili stanje „baštine bez baštinika“ kako bi označio Prelog, a hipoteza projekta je da bi se uspostavom sustavno strukturirane baze podataka o devastaciji prirodne i društvene okoline u Hrvatskoj mogla stvoriti javna svijest o toj činjenici pa bi se na taj način pomoglo i sanaciji. Projekt bi trebao biti interdisciplinaran u svrhu davanja odgovora na pitanje kojim je metodama moguće stvoriti sveobuhvatnu bazu podataka o devastaciji prostora u Hrvatskoj?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb