Pregled bibliografske jedinice broj: 119168
Raznolikost RAPD biljega albanskih genetskih izvora masline
Raznolikost RAPD biljega albanskih genetskih izvora masline // Priopćenja XXXVIII Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem / Žimbrek, Tito (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003. str. 127-130 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 119168 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Raznolikost RAPD biljega albanskih genetskih izvora masline
(RAPD diversity in Albanian olive germplasm)
Autori
Belaj, Angjelina ; Šatović, Zlatko ; Ismaili, Hajri ; Panajoti, Dhimitër ; Rallo, Luis ; Trujillo, Isabel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Priopćenja XXXVIII Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
/ Žimbrek, Tito - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003, 127-130
Skup
XXXVIII Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2003. - 21.02.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Olea europea; RAPDs; AMOVA; kultivari; bioraznolikost
(Olea europea; RAPDs; AMOVA; varieties; biodiversity)
Sažetak
Genetska baština masline (Olea europea L.) u Albaniji vrlo je bogata imajući u vidu ograničeno područje uzgoja. Analiza pomoću RAPD biljega provedena je na 19 kultivara i dvije divlje masline iz Albanije, 9 kultivara iz Italije, 9 iz Grčke i 10 iz Turske. Upotrebom 16 RAPD klica uočeno je ukupno 75 polimorfnih biljega. Kombinacijom četiriju klica (OPA-19, OPA-02, OPK-16, OPP-19) bila je moguća identifikacija svih genotipova. Hijerarhiska analiza fenotipske raznolikosti (AMOVA) je provedena u svrhu raščlambe varijabilnosti RAPD biljega između i unutar zemalja. Iako većina fenotipske raznolikosti proizlazi iz razlika između kultivara unutar svake zemlje (91.47 %), signifikantne vrijednosti parametra fi između zemalja ukazuju na postojanje određene razine fenotipske diferencijacije. Analiza HOMOVA je pokazala da su molekularne varijance homogene između zemalja. Bilo kako bilo, fi-vrijednosti između Albanije i drugih zemalja u ovom istraživanju bile su signifikantne u svim slučajevima. Naprotiv, razlike između sljedećih parova zemalja, Grčka / Turska i Italija / Grčka, nisu bile signifikantne. Ovaj se razultat vjerojatno može objasniti razmjenom genetskog materijala između ovih zemalja tijekom povijesti. Neovisno grupiranje većine albanskih kultivara od grčkih, talijanskih i turskih ukazuje na njihovo autohtono podrijetlo. No, razmjena biljnog materijala je sigurno postojala tijekom povijesti kao što se vidi na primjeru grupiranja kultivara Ulliri i Hollë i Himarës zajedno s grčkim kultivarima. Ovi rezultati ukazuju na to da oplemenjivači masline u Albaniji se mogu osloniti na autohtone biljne genetske izvore masline u osmišljavanju oplemenjivačkih programa jer postoji dovoljna genetska varijabilnosti između kultivara.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
