Pregled bibliografske jedinice broj: 1191649
Suvremeno poimanje turističkog nosivog kapaciteta kao platforme za upravljanje održivim destinacijama
Suvremeno poimanje turističkog nosivog kapaciteta kao platforme za upravljanje održivim destinacijama // Turistički timeout - trenutak za novi pogled na turizam i prostor : radovi sa znanstveno-stručnog e-kolokvija održanog 27. listopada 2020. / Bašić , Nikola ; Poljanec-Borić , Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2022. str. 77-92 doi:10.21857/ydkx2co479
CROSBI ID: 1191649 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremeno poimanje turističkog nosivog kapaciteta kao platforme za upravljanje održivim destinacijama
(Contemporary understanding of tourism carrying capacity as a platform for sustainable destination management)
Autori
Ivandić, Neven ; Telišman Košuta, Neda ; Carić, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Turistički timeout - trenutak za novi pogled na turizam i prostor : radovi sa znanstveno-stručnog e-kolokvija održanog 27. listopada 2020.
Urednik/ci
Bašić , Nikola ; Poljanec-Borić , Saša
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
77-92
ISBN
978-953-347-453-3
Ključne riječi
turistički nosivi kapacitet, održivi destinacijski menadžment, prostor, kolaborativna destinacija
(tourisim carrying capacity, sustainable destination management, tourism areas, collaborative destination)
Sažetak
Brojne turističke destinacije u Hrvatskoj suočene su s problemom visoke koncentracije turističke aktivnosti tijekom nekoliko ljetnih mjeseci kao stanja koje ima za posljedicu smanjenje kvalitete života lokalnog stanovništva, okoliša i/ili iskustva turista. Za očekivati je da će trenutačna kriza uvjetovana SARS-CoV-2 virusom imati tek prolazne posljedice koje će se osjećati nekoliko sljedećih godina, nakon čega će se turizam brzo oporaviti i dostići rast koji je ostvarivao i prije pandemije. Stoga se zbog neučinkovitosti upotrebe resursa, varijabilnosti turističke aktivnosti te premašivanja ekološkog i društvenog nosivog kapaciteta destinacija, kao iskaza negativnih aspekta postojećeg modela rasta turističke aktivnosti, trajno ponavlja i vremenom eskalira potreba destinacijskog traženja odgovora na pitanje 'koliko je turizma moguće?' ili 'koliko je turizma dovoljno?' odnosno sagledavanja različitih aspekata nosivog kapaciteta turistički destinacija (Tourism Carrying Capacity Assessment - TCCA). Kao odraz evolucije koncepta, proces utvrđivanja turističkog nosivog kapaciteta omogućava uspostavljanje platforme za upravljanje održivim destinacijskim razvojem prepoznavanjem ključnih destinacijskih uskih grla, ograničenja i rizika u odnosu na turističko korištenje prostora, infrastrukturne sustave, prirodne i kulturne resurse, ali i kvalitetu života lokalnog stanovništva te kvalitetu doživljaja turista. U radu se ukazuje na nužnu međuovisnost definiranja i implementacije turističkog nosivog kapaciteta te planiranja održivog turizma u uvjetima destinacijskih neravnoteža određenih različitim interesima dionika. Pri tome se naglašava utjecaj nekomercijalnih turističkih kapaciteta (kuće i stanovi za odmor) te tzv. privatnog smještaja koji u razvijenim turističkim destinacijama u Hrvatskoj generiraju dominantan pritisak na izgradnju građevinskih područja naselja. To je i kontekst za definiranje ključnih odrednica modela procjene turističkoga nosivog kapaciteta kao relevantnog multidisciplinarnog signalnog sustava koji ima potencijal postati kohezijsko sredstva u stvaranju kolaborativne destinacije usmjerene na održivi razvoj turizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za turizam, Zagreb