Naslov
Esteticizam Oscara Wildea i književnost hrvatske moderne
(Oscar Wilde's aestheticism and Croatian literature in the late 19th and early 20th century)

Autori
Medić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2021

Stranica
250

Mentor
Čale Feldman, Lada

Ključne riječi
Oscar Wilde ; esteticizam ; hrvatska moderna ; Antun Gustav Matoš ; Ivo Vojnović ; Vladimir Nazor ; Fran Galović ; Miroslav Krleža
(Oscar Wilde ; aestheticism ; Croatian modernism ; Antun Gustav Matoš ; Ivo Vojnović ; Vladimir Nazor ; Fran Galović ; Miroslav Krleža)

Sažetak
Rad istražuje složen utjecaj irskoga književnika Oscara Wildea (1854. – 1900.) i njegova esteticizma na književnost hrvatske moderne, tj. na hrvatsku književnost kraja 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća. Na tragu dosadašnjih istraživanja koja su pokazala da je Oscar Wilde bio jedan od najprevođenijih, najčitanijih i najizvođenijih književnika s engleskoga govornog područja u hrvatskoj književnosti u prvim desetljećima 20. stoljeća, pomnijoj su analizi izložena odabrana djela književnika Antuna Gustava Matoša, Ive Vojnovića, Vladimira Nazora, Frana Galovića i Miroslava Krleže kako bi se pokazalo u kojoj je mjeri interes za Oscara Wildea, za njegova estetička razmatranja i za njegov stil utjecao na oblikovanje pojedinih djela tih pisaca, kako bi se pojedine pojave u hrvatskoj književnosti početkom 20. stoljeća protumačile kao analogne Wildeovu poimanju pisanja i uloge pisca te kako bi se iz drukčijega motrišta vrednovala uloga esteticističkih kodova ne samo u opusima pojedinih hrvatskih književnika do Prvoga svjetskog rata nego i u hrvatskoj književnosti ranoga modernizma u cjelini. U prvome se dijelu rada pokazuje kakva je bila Wildeova uloga u Matoševim komentarima o položaju umjetnika u modernome društvu i u njegovoj poznatoj polemici s mladim Tinom Ujevićem te se istražuju tragovi Wildeova interteksta u Vojnovićevoj drami Gospođa sa suncokretom i u odabranim Nazorovim pričama iz zbirke Istarske priče. U središnjemu dijelu izlaže se analiza prvoga hrvatskog prijevoda Wildeove Salomé te se istražuje kako su zagrebačke izvedbe te drame i popularne predodžbe o tome liku utjecale na oblikovanje fatalnih ženskih likova u odabranim Galovićevim i Krležinim tekstovima. Na podlozi tih uvida izvodi se i reinterpretacija Krležine dramske Salome na podlozi Wildea. U završnome dijelu rada analizira se Krležin odnos prema poetici hrvatske moderne i prema esteticizmu te se iznosi reinterpretacija Krležinih drama Legenda i Gospoda Glembajevi, koje su premrežene s više Wildeovih književnih tekstova i eseja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti)

POVEZANOST RADA