Pregled bibliografske jedinice broj: 1191314
Post-COVID sindrom – psihijatrijski aspekti
Post-COVID sindrom – psihijatrijski aspekti // XIII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) - knjiga sažetaka / Katić, Milica ; Vučak, Jasna (ur.).
Zagreb: Redak, 2022. str. 46-46 (predavanje, recenziran, prošireni sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1191314 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Post-COVID sindrom – psihijatrijski aspekti
(Post-COVID syndrome - psychiatric aspects)
Autori
Šarić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni
Izvornik
XIII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) - knjiga sažetaka
/ Katić, Milica ; Vučak, Jasna - Zagreb : Redak, 2022, 46-46
Skup
XIII. međunarodni kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.04.2022. - 24.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
post-COVID sindrom ; prolongirani stres ; psihičke komlikacije
(post-COVID syndrome ; prolonged stress ; psychological complications)
Sažetak
Uvod s ciljem: Post-COVID sindrom prvi je put opisan u proljeće 2020. godine kada je primijećeno da simptomi perzistiraju tjednima nakon akutne infekcije. Post-COVID simptome javlja 10 – 35 % oboljelih, a u onih koji su bili hospitalizirani ta incidencija može rasti na više od 80 %. Najčešći među njima su umor, dispneja, smetnje okusa i mirisa, bol u prsima, mialgije, smetnje spavanja i mentalni poremećaji. Čini se da je post- COVID sindrom sistemsko stanje koje se događa čak i nakon relativno blage akutne bolesti. Cilj je rada razmotriti psihijatrijske aspekte post- COVID sindroma. Rasprava: Velik broj COVID-19 pacijenata manifestira različite psihičke i neurološke simptome, kako u akutnoj fazi, tako i nakon dužeg razdoblja poslije infekcije. U akutnoj fazi česti su anksioznost, depresija i delirij, posebice u starijih i teže bolesnih osoba. Inficirani pacijenti često razvijaju neurološke simptome, te su prikazane abnormalnosti mozga kao što su hiperintenzitet i hipodenzitet bijele tvari, mikrohemoragije i infarkti. Pretpostavljeni mehanizmi kojima SARS-CoV-2 djeluje na mozak jesu putem neuroinvazivnog potencijala samog virusa i izravne neurotoksičnosti te indirektno putem imunološkog sustava domaćina. Smatra se da prolongirana sistemska upala ima ključnu ulogu. Nađeni su povišeni cirkulirajući citokini, posebice IL-6, koji može probiti krvno-moždanu barijeru i pridonijeti SŽS komplikacijama (promijenjen mentalni status i neurokognitivni poremećaji). Dodatno, s bolesti COVID-19 povezana upala može dovesti do poremećaja GABA-sustava što objašnjava neuromotorni i kognitivni umor te apatiju i izvršne deficite. Psihički simptomi često perzistiraju mjesecima nakon oporavka od inicijalne infekcije. Među najčešćim su anksiozni i depresivni poremećaji, poremećaji spavanja i kognitivni deficiti. Zabilježeni su i psihotični simptomi u osoba bez ranijih psihijatrijskih morbiditeta. PTSP je opisan u različitim studijama, posebice kod bolesnika liječenih u jedinicama intenzivne skrbi. Među kognitivnim deficitima nađeni su, među ostalima, problemi koncentracije i pažnje, smetnje kratkotrajne ili generalne memorije. U nastanku psihičkih simptoma sudjeluje više čimbenika, pored djelovanja samog virusa i imunološkog odgovora domaćina, to su upotreba kortikosteroida i stres tijekom liječenja. Pacijenti s ranijom psihijatrijskom dijagnozom posebno su osjetljiva skupina, s lošijim ishodom same akutne infekcije i s većim rizikom težih psihopatoloških posljedica. Zaključak: Zbog post-COVID psihičkih simptoma u osoba koje su preboljele infekciju te zbog dugotrajnog stresa u općoj populaciji uslijed socijalnog distanciranja, ekonomske neizvjesnosti, prolongirane anksioznosti i straha za vlastiti život i život bližnjih osoba, predviđa se „tsunami“ različitih psihijatrijskih stanja kao posljedice bolesti COVID-19, s time da bi učinak na mentalno zdravlje mogao trajati godinama nakon epidemije. Literatura Tizenberg BN i sur. Biological and psychological factors determining neuropsychiatric outcomes in COVID-19. Current Psychiatry Reports. 2021 ; 23:68. 2. Maltezou HC i sur. Post-COVID Syndrome: an insight on its Pathogenesis. Vaccines. 2021 ; 9:497. 3. Marčinko D i sur. The Importance of psychodynamic approach during COVID-19 pandemic. Psychiatria Danubina. 2020 ; 32:15–21. 4. Mertz Schou T i sur. Psychiatric and neuropsychiatric sequelae of COVID-19. A systematic review. Brain Behavior and Immunity. 2021 ; 97:326–48.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
