Naslov
Varijabilnost i rasprostranjenost svojti kompleksa Polygonum aviculare u zapadnoj Hrvatskoj
(Variability and distribution of Polygonum aviculare complex in Western Croatia)

Autori
Fiedler, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Biološki odsjek

Mjesto
Zagreb

Datum
21.03

Godina
1995

Stranica
77

Mentor
Marković, Ljerka

Ključne riječi
morfologija ; numerička taksonomija ; ključ
(morphology ; numerical taxonomy ; key)

Sažetak
Svojte kompleksa Polygonum aviculare su široko rasprostranjene jednogodišnje biljke koje rastu samoniklo na različitim antropogenim staništima. Radi se o izrazito polimorfnoj skupini korovnih i ruderalnih biljaka, koja sadrži više manjih svojti, što se međusobno razlikuju morfologijom cvijeta, ploda i lista. Na području Hrvatske kompleks Polygonum aviculare do sada nije bio taksonomski obrađivan te se još uvijek u florističkim djelima najčešće navodi kao široko shvaćena vrsta Polygonum aviculare L.. Zbog toga sam pristupila istraživanju toga kompleksa na području zapadne Hrvatske, služeći se metodama komparativne morfologije i numeričke taksonomije. Na području zapadne Hrvatske prikupila sam tijekom 1992. g. i 1993. g. 380 primjeraka svojti kompleksa P. aviculare s različitih antropogenih staništa. Na svakom ubranom primjerku promatrala sam 13 morfoloških obilježja: najduži internodij stabljike, širinu i dužinu lista, prisutnost heterofilije, dužinu perigona, dužinu cijevi perigona, dužinu režnjeva perigona, odnos dužine režnjeva i cijevi perigona, istaknutost žila na perigonu, dužinu i širinu ploda, poprečni presjek ploda i teksturu površine ploda. Prilikom obrade kvantitativnih podataka koristila sam se metodom numeričke taksonomije - s univarijatnom i multivarijatnom analizom i grafičkim prikazom dobivenih rezultata. Od osnovnih statističkih podataka izračunata je srednja vrijednost, standardna devijacija, standardna pogreška srednje vrijednost i koeficijent varijabilnosti. Također je izračunat koeficijent korelacije i proveden neparametrijski Mann-Whitney U-test. Hi- kvadrat test proveden je posebno za kvalitativne osobine. Multivarijatna analiza obuhvatila je PCA- analizu glavnih komponenata i DA - diskriminantnu analizu. Taksonomska istraživanja svojti kompleksa Polygonum aviculare na području zapadne Hrvatske pokazala su postojanje dviju vrsta toga kompleksa. To su Polygonum aviculare L. i Polygonum arenastrum Boreau. Prisutnost vrsta P. monspeliense i P. calcatum nije ovim istraživanjem mogla biti sa sigurnošću dokazana zbog malog broja nađenih primjeraka i prijelaznih obilježja prema vrstama P. aviculare, odnosno P. arenastrum. Tri nađena primjerka P. monspeliense, pojedinim svojim morfološkim obilježjima ulaze u varijacijski raspon vrste P. aviculare, zbog čega je potrebno nastaviti istraživanja na većem broju biljaka. Svojta P. calcatum čiji je status vrste često osporavan, nije na istraživanom području nađena u tipičnom obliku, već su nađene biljke s prijelaznim obilježjima prema vrsti P. arenastrum. S obzirom na navode Scholza (1977) da vrsta P. calcatum raste u istočnijim dijelovima Europe, kao i naznake (Lj. Marković, usmeno) da ta vrsta dolazi u istočnim dijelovima sjeverne Hrvatske, trebalo bi daljnja istraživanja nastaviti u tom smjeru. Dužina perigona, dužina režnjeva perigona, dužina ploda i odnos između režnjeva i cijevi perigona pokazala su se kao najbolja obilježja za odvajanje vrsta unutar kompleksa. Na istraživanom području zabilježila sam za veličinu ploda i perigona u pojedinih vrsta relativno male vrijednosti u odnosu na sjevernije dijelove Europe. Vrste P. aviculare i P. arenastrum rasprostranjene su na cijelom istraživanom području, u svim vegetacijskim pojasima i zonama, što je bilo i za i očekivati jer su te vrste široko rasprostranjene po svijetu. Biljke koje sam odredila kao vrstu P. monspeliense našla sam samo u gorskom pojasu ilirske zone (Žumberak), a biljke koje sam odredila kao vrstu P. calcatum u sjeveroistočnom dijelu zapadne Hrvatske, odnosno u nizinskom vegetacijskom pojasu i to u srednjoeuropskoj i subpanonskoj vegetacijskoj zoni. S obzirom na intenzitet gaženja vrsta P. aviculare L. (ukjučujući P. monspeliense) većinom raste na slabije gaženim staništima (oranice, rubni dijelovi dvorišta, slabije gaženi dijelovi uz ceste itd.), dok vrsta P. arenastrum (uključujući P. calcatum) obično raste na jače gaženim staništima (u pukotinama asfalta, na putevima, uz rubove cesta itd.)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA