Naslov
Hodočašća kasnosrednjovjekovnih stanovnika šibenske komune – 1.dio
(Pilgrimages of the denizens of the Late Medieval commune of Šibenik - Part I)

Autori
Ladić, Zoran

Izvornik
Juraj. Godišnjak Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac (1848-5812) 9 (2021); 43-54

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Crkva, Hrvatska, Šibenik, pobožnost, hodočašća, srednji vijek
(Church, Croatia, Šibenik, Piety, Pilgrimages, Middle Ages)

Sažetak
Obrisi fenomena hodočašća pojavljuju se već u kasnoantičkom, odnosno ranokršćanskom razdoblju. Prakticiranje hodočašćenja kao jedan od izričaja pobožnosti kršćanskih vjernika imaju dugu tradiciju i sežu u prva stoljeća kršćanstva, pri čemu je njihov razvoj čvrsto povezan uz štovanje kultova svetaca te raznih relikvija, odnosno moći vezanih uz njih osobno (tijelo ili dio tijela, komadi odjeće i sl.) ili kao čudotvornih likovnih i kiparskih prikazanja njihova lika ili sakralnih objekata koji su nosili titular nekog sveca. Pri kreiranju sakralne mape srednjovjekovne Europe te hagiotopografije na kopnenim mrežama putova, kao i na obalama uz važne pomorske putove na Sredozemlju ponajviše je utjecala univerzalna i lokalna Crkva. No, sakralna mapa nastala je i kao skupni imaginarij velikog broja obrazovanijih hodočasnika koji su upozoravali druge putnike da se na nekom mjestu čuva važna relikvija. Na kreiranje srednjovjekovne mape europskih cesta utjecali su i ranosrednjovjekovni geografi i obrazovani putnici svih vrsta. U kreiranju i prezentaciji te mreže putova oni su se naslanjali u velikoj mjeri na tradiciju razgranate rimske mreže cesta. Tijekom ranog srednjeg vijeka upravo je naslijeđena rimska mreža trgovačkih, vojnih i diplomatskih kopnenih i pomorskih putova bila temelj na kojem su nastajala, pored povremenih postaja, prenoćišta i gostinjaca za trgovce i vojnike, i ranosrednjovjekovna hodočasnička središta-loca sancta. Izbori pojedinih mjesta kao hodočasničkih središta, prepoznati kao važni zbog posjedovanja vrijednih svetačkih moći, bitno su utjecali na kreiranje cjelokupne srednjovjekovne mreže kopnenih i pomorskih putova. Izbor nekog mjesta za hodočasničko središte, ovisno o popularnosti kulta pojedinog sveca, uvijek je doprinosio gospodarskom razvitku i općem društvenom razvitku takvog grada i regije.Obzirom da se Šibenik, kao i ostale istočnojadranske komune na kopnu ili na otocima, tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka nalazio na jednom od najvažnijih hodočasničkih i trgovački putova ne samo sa zapada Europe u Svetu Zemlju nego i sa sjevera Europe prema hodočasničkim središtima na Apeninskom poluotoku, fenomen hodočašćenja znatno je doprinio njegovom općem civilizacijskom razvitku, a naravno i gospodarstvu. Šibenčani su, promatravši strane hodočasnike, čitajući hagiografska djela Jakova de Voragine, znajući za papinske oproste od grijeha ne samo u Rimu nego i u Asiziju, Padovi, Recanatiju itd., a i zbog činjenica da je njihova katedrala posvećena sv. Jakovu apostolu te da je u komuni djelovala istoimena bratovština , a što su bili dodatni impulsi popularizaciji hodočašća kao vjerskog čina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)

POVEZANOST RADA