Pregled bibliografske jedinice broj: 1189985
Plava ekonomija - pojam, stanje i perspektive
Plava ekonomija - pojam, stanje i perspektive // Zbornik radova 3. međunarodne znanstvene konferencije Ekonomija razdvajanja / Družić, Gordan ; Rogić Dumančić, Lucija (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022. str. 157-182 (demonstracija, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1189985 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plava ekonomija - pojam, stanje i perspektive
(BLUE ECONOMY – CONCEPT, STATE AND PERSPECTIVES)
Autori
Basarac Sertić, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 3. međunarodne znanstvene konferencije Ekonomija razdvajanja
/ Družić, Gordan ; Rogić Dumančić, Lucija - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 157-182
Skup
3rd International Conference on the Economics of Decoupling (ICED)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.11.2021. - 01.12.2021
Vrsta sudjelovanja
Demonstracija
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
plava ekonomija, plavo gospodarstvo, Europska unija, održivi razvoj, SDG 14
(blue economy, European Union, sustainable development, SDG 14)
Sažetak
Koncept plave ekonomije ključna je komponenta globalnih ekonomija. Važnost oceana za održivi razvoj prepoznata je 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (engl. United Nations Conference on Environment and Development) i ponovno potvrđena 2012. u završnom dokumentu Konferencije Rio+20. Plava ekonomija dio je Cilja održivog razvoja broj 14, a ocean postaje nova poluga rasta na međunarodnoj razini. Osim toga, Europska komisija ističe da bi pri usporedbi svjetskog „plavog gospodarstva” s nacionalnim gospodarstvima, plavo gospodarstvo bilo sedmo po veličini na svijetu, a kao gospodarski subjekt bilo bi član skupine G7. Brojčano izraženo, plavo gospodarstvo čini 2, 5 % svjetskog BDP-a i zapošljava oko 1, 5 % svjetske radne snage. U okviru Europske unije, uspostavljeni sektori plavog gospodarstva izravno su zapošljavali gotovo 4, 5 milijuna ljudi i ostvarili promet od oko 652 milijarde u 2019. godini. Riječ je dijelu gospodarstva čiji je obuhvat širi od uobičajenog poslovanja jer sektorski rast i zdravlje oceana promatra kao međusobno kompatibilne. Osim tradicionalnih plavih sektora, Europska komisija potiče razvoj sektora koji se zasnivaju na novim tehnologijama i inovacijama. Međutim, heterogeno poimanje onog što uključuje plavo gospodarstvo otežava interpretaciju onoga što bi održivo plavo gospodarstvo trebalo biti, a s obzirom na to da je koncept plave ekonomije ukorijenjen u nekoliko različitih disciplina, njezin utjecaj nadilazi uspostavljene sektore, a razvojne ideje prelaze ekološke i planetarne granice. Stoga je u ovom radu objašnjen pojam plave ekonomije, njezino stanje i karakteristike u posljednjih trideset godina. Konkretnije, analizirane su različite definicije održive plave ekonomije te identificirani njezini glavni sektori. Nadalje je naglašena veza plave ekonomije s ciljevima održivog razvoja, te se ukazuje na neusklađenost među pojmovima, iz čega proizlazi problem suprotstavljenih ciljeva. Također, dan je kronološki prikaz strateškog okvira plave ekonomije u kontekstu Europske unije od 2005. do 2021. godine, te je sadržana deskriptivna analiza pokazatelja plave ekonomije Europske unije (na temelju baze Blue indicators online dashboard) za razdoblje od 2009. do 2019. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Martina Basarac Sertić
(autor)