Pregled bibliografske jedinice broj: 1189801
Sjedi drvo na drvo – o konceptu 'gluposti' u južnoslavenskim jezicima
Sjedi drvo na drvo – o konceptu 'gluposti' u južnoslavenskim jezicima // 10th International Symposium. Intercontinental Dialogue on Phraseology: The World of Plants in Phraseology and Proverbs
Zagreb, Hrvatska ; Białystok, Poljska, 2021. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1189801 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sjedi drvo na drvo – o konceptu 'gluposti' u
južnoslavenskim jezicima
(Concept 'stupidity' in South Slavic languages)
Autori
Vasung, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
10th International Symposium. Intercontinental Dialogue on Phraseology: The World of Plants in Phraseology and Proverbs
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska ; Białystok, Poljska, 20.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
glupost ; frazemi ; južnoslavenski jezici ; frazeološka ekvivalencija
(stupidity ; idioms ; South Slavic languages ; phraseological equivalency)
Sažetak
Glupost, kao univerzalna i negativna ljudska osobina, vrlo je plodno semantičko polje u frazeologiji. Veći broj frazema kojima se opisuje koncept gluposti pripada somatskoj i animalističkoj frazeologiji, no bilježimo i primjere fitonimskih frazema. U radu se analiziraju frazemi u južnoslavenskim jezicima (bugarskom, hrvatskom, makedonskom, slovenskom i srpskom jeziku) koji značenjski pripadaju semantičkom polju gluposti, a kao sastavnicu sadrže fitonim ili fitonimsku izvedenicu. Prikupljeni se frazemi s obzirom na vrstu fitonima u pozadinskoj slici dijele u dvije skupine. U prvoj se skupini ljudska glava konceptualizira kao ‘drvena’ (drvena (dubova, hrastova) glava) ili se uspoređuje s drvetom kao sirovinom tj. drvenim predmetima (glup kao klada, glup kao stup, glup kao panj), dok su u drugoj, brojčano manjoj skupini, predstavljeni frazemi sa sastavnicom tikva (prazna tikva). Mehanizmi nastanka frazeološkog značenja u prikupljenom korpusu su raznoliki: prisutna je metonimija jer se glava, u kojoj je smješten mozak, percipira kao 'spremište' inteligencije (GLAVA ZA INTELIGENCIJU), što je u interakciji s konceptualnom metaforom GLAVA JE SPREMNIK. Osim navedene konceptualne metafore, glupost tj. glup čovjek uspoređuje se s drvenim predmetom na temelju zajedničkog obilježja, u ovom slučaju 'tvrdoće' glave i drvenog predmeta. U radu će se prikupljeni hrvatski frazemi usporediti s frazemima u ostalim južnoslavenskim jezicima na temelju čega će se utvrditi i stupanj ekvivalencije (potpune, djelomične i nulte).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
