Naslov
Učinkovitost programa Pričolovci na razvoj pripovijedanja - mjere makrostrukture diskursa
(Results from narrative program Pričolovci - macrostructure discourse measures)

Autori
Jozipović, Marija ; Dobrec, Lea ; Kramarić, Matea ; Hržica, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka - 6.kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem: “Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice” / Pavičić Dokoza, K. ; Knežević, D. ; Cecić, T. - Zagreb : Hrvatsko logopedsko društvo, 2022, 135-136

ISBN
978-953-55555-3-7

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije 2022. - Perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pripovijedanje, pripovjedni programi, struktura priče, makrostruktura, unutarnja stanja likova
(narration, narrative programs, story structure, macrostructure, internal states of characters)

Sažetak
Proučavanje pripovijedanja koristan je izvor podataka o djetetovim jezičnim sposobnostima i omogućava otkrivanje teškoća u jezičnom razvoju (Aksu-Koç i Aktan-Ercyes, 2018). Postoje različiti strukturirani pripovjedni programi koji podržavaju razvoj pripovjednih vještina kod djece (McGregor, 2000, Hayward i Schneider, 2000). Kako bi se provjerila učinkovitost takvog programa, u jednoj je zagrebačkoj osnovnoj školi 2019. u sklopu projekta Višerazinski pristup govornom diskursu u jezičnom razvoju (HRZZ-UIP-2017-05-6603) proveden pripovjedni program Pričolovci (Hržica i sur., 2019). Dosadašnje spoznaje idu u prilog uspješnosti intervencija u obliku narativnih programa, premda su rezultati istraživanja nejednoznačni (Clancy, 1980 ; Michaels, 1981 ; Hayward i Schneider, 2000 ; Spencer i Slocum, 2010). Cilj je ovog rada provjeriti učinak provedene narativne intervencije na makrostrukturalnu razinu pripovijedanja djece rane školske dobi. Program je provođen tri puta tjedno unutar dvanaest tjedana, a razvijao je pripovjedne sposobnosti na mikro- i makrostrukturi te rječnik djece. Uzorak je činilo 55 djece kronološke dobi osam godina – 27 u tretmanskoj te 28 u kontrolnoj skupini. Za procjenu makrostrukture, odnosno gramatike priče korištene su fikcionalne priče Koze i Ptice unutar MAIN-a (Multilingual Assessment Instrument for Narrative, Gagarina i sur., 2012), materijala za procjenjivanje razine pripovijedanja. Za svakog sudionika su prije i nakon provođenja narativne intervencije procijenjeni makrostruktura priče i broj riječi kojima se izražavaju unutarnja stanja likova. Obrada podataka učinjena je u programu IBM SPSS Statistic – inačici 26. Nisu pronađene statistički značajne razlike između skupina, što znači da tretmanska skupina nije napredovala više od kontrolne. Dobivene je rezultate potrebno promatrati u svjetlu značajki dosadašnjih istraživanja: trajanje je dosad provedenih programa obično kraće i intenzivnije, uzorci sudionika manji i točno probrani (djeca s jezičnim poremećajima te rizične skupine nižeg SES-a, ili dvojezična djeca), a način praćenja učinka programa varira. Nalazi ovog istraživanja su vrijedni jer mogu poslužiti kao temelj za unaprjeđenje programa narativne intervencije te jezičnih intervencija općenito, koje su u Republici Hrvatskoj tek u začetku. Stoga je ostavljen prostor za daljnja istraživanja i nadograđivanje narativnih intervencija ove vrste. Buduća istraživanja svakako bi trebala istražiti i druge aspekte učinka programa, kao što su mjere mikrostrukture, rječnik, opće jezične sposobnosti te povratna informacija roditelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija, Filologija

POVEZANOST RADA