Naslov
Uloga monoteizma u kulturno-antropološkoj teoriji Jana Assmanna
(The Role of Monotheism in the Cultural- Anthropologic Theory of Jan Assmann)

Autori
Musa, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
21.01

Godina
2022

Stranica
239

Mentor
Šestak, Ivan ; Mišić, Anto

Ključne riječi
Monoteizam ; politeizam ; Mojsijevsko razlikovanje ; primarne i sekundarne religije ; kulturno pamćenje (sjećanje) ; civiizacija starog Egipta ; komzmoteizam ; religio duplex ; religijsko nasilje ; osovinsko vrijeme (Axenzeit) ; Izlazak (Egzodus) ; (religijski) zakon ; Objava ; prosvjetiteljstvo ; međureligijski dijalog ; Mojsije ; Jan Assmann ; Sigmund Freud ; Eknaton
(Monotheism ; polytheism ; The Mosaic distinction ; primary and secondary religions ; cultural memory (memory) ; the civilization of ancient Egypt ; komzmoteism ; religio duplex ; religious violence ; axle time (Axenzeit) ; Exodus ; (religious) law ; Publication ; Enlightenment ; interreligious dialogue ; Moses ; Jan Assmann ; Sigmund Freud ; Eknaton)

Sažetak
Sadržaj ove disertacije je kritički prikazati jednu od temeljnih teza iz kulturalno- antropološkog opusa Jana Assmanna (1938), njemačkoga egiptologa i teoretičara kulture, a bavi se nastankom i učincima monoteizma u religijskoj i općoj civilizacijskoj povijesti čovječanstva. Prikaz jednoga dijela bogate znanstvene aktivnosti opusa Jana Assmanna u okviru ove disertacije predstavlja određenu novost na području humanističkoga istraživanja kultumo- religijsko-povijesnih tema na hrvatskom jezičnom i kulturnom području. Profesor emeritus Jan Assmann je vjerojatno medijski najeksponiraniji egiptolog na njemačkom govornom području, te je već živući svjetski klasik egiptologije. No, gotovo je nepoznat hrvatskoj znanstvenoj javnosti, uz samo dva prevedena djela na hrvatski (2005. i 2010.). Disertacija je usmjerena na jednu posljedicu istraživanja fenomena kulturnoga pamćenja prof. Assmanna: na kulturnu i religijsku tradiciju staroga Egipta. Analitički je stavlja u suodnos s biblijskom predajom formiranja židovstva, kao duhovne etničke zajednice koja nastaje izlazeći iz Egipta ali i iznoseći iz njega osobiti i neočekivani duhovni polog: Assmann će ga nazvati 'Mojsijevskim razlikovanjem (distinkcijom)', temeljito postuliran u djelu: Die Mosaische Unterscheidung. Ova je kovanica u svom značenju polazna točka novoga revolucionarnoga razlikovanja: između istinitoga i lažnoga u području religije, s čitavim spektrom posljedica ove distinkcije. Uvođenje “Mojsijevskog razlikovanja“ predstavlja prekid sa svim ranijim tradicijama, u procesu formiranja novoga tipa religije koja se postavlja zasebno u odnosu na ostale religije kao i ostale sfere kulture poput politike, prava i ekonomije. Ovakav novi, revolucionarni monoteizam vjere i vjernosti jednome Bogu posredstvom saveza ima svoju cijenu. On donosi oslobađanje čovjeka od moći diviniziranog svijeta (i prirode), osobni odnos s Bogom koji je iznad i izvan svijeta, pravdu kao izraz slobode pojedinca, etiku kao set obveza preuzetih u savezu s Bogom... Assmann vidi u monoteizmu Mojsijevskoga razlikovanja osovinu civilizacijskoga diferenciranja cjelokupne povijesti čovječanstva. No za mnoge teoretičare religije tijekom povijesti je ova 'cijena' monoteizma previsoka: posljedice su podjela na štovatelje pravoga Boga i pogane, na vjernike i nevjernike, pravovjerne i heretike, što će dovesti i do pojave specifičnog (religijskog) nasilja, upereno protiv pogana, nevjernika, heretika... Assmann je stoga u akademskim krugovima izazvao vrlo raznolike reakcije: u početku su prevladavali vrlo kritički tonovi koji su ga vidjeli kao advocatus diaboli monoteizma, pa čak i asocijacije na antisemitizam, preko sugestija o obnovi kozmoteističke (pomirljive) otvorene vizije svijeta nauštrb monoteističkoj (netolerantnoj) dogmatskoj ekskluzivnosti. Pitanje monoteizma postaje iznova u suvremenom svijetu goruće pitanje: kako generatora novog pogleda na svijet koji je već oblikovao dominantne civilizacije današnjega svijeta, tako i predmnijevanih generatora tjeskobe i upitnosti današnjice koja stoji pred specifičnim izazovima religijskog fundamentalizma iz pojedinih smjerova monoteističke tradicije. I ova disertacija je na valu traženja odgovora na iznova pokrenuta pitanja o monoteizmu koja nikako ne spadaju u 'arhivsku' povijest, već visoko djelatni i određujući nosivi temelj naše civilizacije. Disertacija želi pokazati da uloga monoteizma u djelu Jana Assmann nije prosvjetiteljski ideološki obračun s religijskim naslijeđem monoteizma, već visoko znanstveni pokušaj istražiti dubinsku religijsku relevantnost ove moćne i neizbrisive ideje iz povijesti čovječanstva koja prati suvremeni svijet.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)

POVEZANOST RADA