Pregled bibliografske jedinice broj: 1188599
Gospodarske slobode Europske unije promatrane sa stajališta sportskih organizacija u Republici Hrvatskoj
Gospodarske slobode Europske unije promatrane sa stajališta sportskih organizacija u Republici Hrvatskoj // Pravni vjesnik Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Osijek, Hrvatska, 2014. str. 233-250 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 1188599 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gospodarske slobode Europske unije promatrane sa
stajališta sportskih organizacija u Republici
Hrvatskoj
(Economic freedoms of the European Union regarding
sport organisations in the Republic of Croatia)
Autori
Zeko-Pivač, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Pravni vjesnik Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
/ - , 2014, 233-250
Skup
Međunarodna znanstvena konferencija za doktorande i poslijedoktorande „Jednakost i ljudska prava – ekonomska, radna i socijalna prava u EU“
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 22.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jedinstveno tržište ; Europska unija ; četiri temeljne slobode ; sportske organizacije ; acquis communautaire ; diskriminacija
(EU Single Market ; European Union ; four fundamental freedoms ; sport associations ; acquis communautaire ; discrimination)
Sažetak
Unutarnje tržište Europske unije temelj je njenog postojanja, a svoj kontinuirani rast i razvoj reflektira na kompletno blagostanje i životni standard zemalja članica. Unutarnje tržište Unije počiva na četiri temeljne slobode, redom: slobodi kretanja robe, slobodi kretanja radnika, slobodi kretanja kapitala te slobodi pružanja usluga među državama članicama. Promatrajući navedene zakonitosti kroz prizmu sporta, svim akterima koji sudjeluju u nekim od natjecanja organiziranim od strane nacionalnih sportskih udruženja mora biti omogućena sloboda kretanja bez postavljanja prepreka i ograničenja temeljenih na državljanstvu neke druge članice Unije. Sloboda kretanja radnika apsolutno treba obuhvatiti i sportaše jer se tretiraju kao radnici s obzirom na to da, za financijsku kompenzaciju, obavljaju usluge u skladu sa svojom profesijom. Zemlje članice Europske unije dužne su uskladiti svoja zakonodavstva s acquis communautaireom (pravnom stečevinom) same Unije što su i, vice versa, dužne učiniti i sportske organizacije, udruženja i klubovi znajući da zakonodavstvo Europske unije dolazi kao osnova i njemu se moraju prilagođavati zakonodavstva na daljnjim supsidijarnim razinama. Problem leži u saznanju što sportske organizacije, udruženja i klubovi nisu i dalje usuglasili svoja prava i odluke u odnosu na zakonodavstvo Unije čime se daje zaključiti kako svoju autonomnost uzdižu iznad okvira vlastitih ovlasti te otvaraju prostor za potencijalne pravne sporove što je već i bio slučaj promatrajući relevantnu sudsku praksu. Uzimajući u obzir autonomnost sportskih organizacija i njihove obveze koje svoje uporište imaju u pravnim argumentima, vidljivo je kako postoji jaz između donošenih odluka čime se jasno daje do znanja kako postoji određena vrsta diskriminacije koja je neprihvatljiva. Delikatna tema sportskog prava, stavljena u međuodnos s novim pravnim poretkom, ostavlja značajan prostor za istraživanje i izučavanje s obzirom na sve veći utjecaj sporta kao neizostavne društvene komponente.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
EK-542486-LLP-1-2013-1-HR-AJM-CH - Projekt Jean Monnet katedra za europsko radno pravo, europsko pravo jednakosti i europsko pravo ljudskih prava (Vinković, Mario, EK ) ( CroRIS)
Profili:
IVAN ZEKO-PIVAČ
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline