Naslov
Upravljanje rizikom u poljoprivredi – Klimatske promjene i izazovi za Slavoniju i Baranju
(Risk management in agriculture - Climate change and challenges for Slavonia and Baranja)

Autori
Njavro, Mario ; Čop, Tajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Budućnost ruralnog prostora u Slavoniji i Baranji - Sažetci radova / Jakšić, M. ; Jakobović, S. - Požega : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021, 40-41

ISBN
978-953-347-427-4

Skup
Znanstveno-stručni skup - Budućnost ruralnog prostora u Slavoniji i Baranji

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 05.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Klimatske promjene, upravljanje rizikom, poljoprivredna gospodarstva, Slavonija i Baranja
(Climate change, risk management, farms, Slavonia and Baranja)

Sažetak
Klima i klimatske promjene su jedna od najvažnijih tema 21. stoljeća. Djelovanje klimatskih promjena vidljivo je već danas, a značajnije posljedice se očekuju i u budućnost. Poljoprivredna proizvodnja ovisna je o klimi i smatra se rizičnom djelatnošću zbog izloženosti različitim vrstama rizika. Proizvodni rizici uvelike uključuju upravo rizike vezane uz klimu i klimatske promjene. Klimatske promjene, koje uključuju povećanje temperature zraka, pojava ekstremnih vrućina, smanjenje količine oborina i pojave ekstremnih vremenskih događaja kao što su suša, tuča, mraz i oluje utječu na smanjenje prinosa, kvalitetu proizvoda pojavu bolesti, štetnika, degradaciju i eroziju tla, a posljedično na poslovanje poljoprivrednih gospodarstva. Dva su poznata pristupa u borbi protiv klimatskim promjena: ublažavanje i prilagodba. Ublažavanje smanjuje utjecaj klimatskih promjena i odnosi se na smanjenje količine ispuštenih emisija stakleničkih plinova, kroz smanjenu primjenu gnojiva, smanjenju obradu tla, proizvodnju bio-goriva, učinkovitiju provedbu stočarske proizvodnje kroz poboljšane režime ishrane i sl. Prilagodba smanjuje štete od posljedica klimatskih promjena. Upravo, strategije prilagodbe doprinose i ublažavanju klimatskih promjena. Primjeri strategija prilagodbe jesu vrijeme sadnje i berbe, navodnjavanje, gnojidba, diversifikacija, pravovremena primjena agrotehnike, tehnička rješenja poput zaštite nasada od mraza i tuče, odabir kultura i sorti koje su bolje prilagođene okolišu i uvjetima u okolišu. Zatim, korištenje rezultata biotehnologije u razvoju sorti prilagođenih stresovima, kvalitetnija primjena zaštitnih sredstva motrenjem, pravilnim plodoredom i metodama integrirane zaštite bilja i efikasno korištenje vode za navodnjavanje poboljšanim tehnikama navodnjavanja i pohranom vode u tlu. Prilagodba je moguća i na institucionalnoj razini, kroz mjere (poljoprivredne) politike. To uključuje potporu ugroženim sektorima, potpora istraživanjima u poljoprivredi, razvoj kapaciteta (ljudskih i materijalnih), prijenos znanja i podizanje svijesti o postojanju i posljedicama klimatskih promjena. Klimatski pametna poljoprivreda podrazumijeva ravnotežu održivog rasta i razvoja (proizvodnost, dohodak poljoprivrednika i konkurentnost), prilagodba i otpornost na klimatske promjene i smanjenje emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Cilj je rada prikazati a) ekonomske posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu Slavonije i Baranje, b) uključenost Slavonije i Baranje u projekte istraživanja promjene klima financiranih iz nacionalnih i EU sredstava, kao i procjenu učinaka sredstava Zajedničke poljoprivredne politike, prije svega sredstava iz Programa ruralnog razvoja na prilagodbu poljoprivrednih gospodarstva u Slavoniji i Baranji na klimatske promjene i c) prikaz Agricultural Risk Metrics platforme, kao alata za upravljanje rizikom u poljoprivredi. Razvoj platforme osigurat će kvalitetnu podlogu za poslovno odlučivanje u uvjetima neizvjesnosti i rizika. Voditelj je projekta Agronomski fakultet u Zagrebu, suradnik tvrtka Genillard&Co iz Njemačke, projekt financira EIT Climate- KIC.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA