Naslov
UTJECAJ AMEBA NA BROJ BAKTERIJA U JEZERSKOJ VODI
(THE INFLUENCE OF AMOEBAE ON THE BACTERIAL NUMBER IN LAKE WATER)

Autori
Vidinić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Mjesto
Rijeka

Datum
06.09

Godina
2021

Stranica
64

Mentor
PROF. MARINA ŠANTIĆ, DR. SC. VALENTINA MAREČIĆ

Ključne riječi
Francisella, tularemija, Acanthamoeba, granulomatozni amebni encefalitis, amebni keratitis, Lokvarsko jezero
(Francisella, tularemia, Acanthamoeba, granulomatous amoebic encephalitis, amoebic keratitis, Lokve lake)

Sažetak
Rod Francisella predstavlja skupinu gram negativnih bakterija od kojih je F. tularensis najvirulentnija i najpatogenija vrsta te uzrokuje tularemiju, bolest koja se s glodavaca vektorima člankonošcima može prenijeti na čovjeka. Klinička manifestacija je povezana s mjestom ulaska patogena, pa se sukladno tome mogu razviti ulceracije i upale limfnih čvorova na području očiju, kože, dišnog i probavnog sustava koje u najtežim slučajevima prelaze u sustavnu infekciju. Rod Acanthamoeba predstavlja skupinu ameba koje se zbog sposobnosti encistacije mogu pronaći u svim staništima, odnosno u vodi, zraku i tlu. Etiološki čimbenik koji najčešće uzrokuje granulomatozni amebni encefalitis i amebni keratitis jest Acanthamoeba spp. T4. Amebni encefalitis je karakteriziran halucinacijama, letargijom i epileptičkim napadima što su posljedice invazije središnjeg živčanog sustava. Simptomi amebnog keratitisa uključuju edeme konjunktive i kapaka uz jaku bol u očima zbog prodiranja amebe u epitel rožnice oka preko kontaminirane vode. Cilj ovog istraživanja je bio usporediti razmnožavanje bakterijskog soja Francisella novicida U112 i amebnog soja Acanthamoeba castellanii ATCC 30234 u nesterilnim uzorcima vode iz Lokvarskog jezera zajedno s bakterijama stalne mikroflore spomenutog vodenog ekosustava. Lokvarsko jezero je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane u svrhu iskorištavanja energije vodotoka za potrebe hidroelektrane Vinodol. Nalazi se u blizini naselja Lokve u Gorskom kotru na 767 m nadmorske visine. U praktičnom je radu za kultivaciju F. novicida U112 korišten BCYE agar, dok je za uzgoj A. castellanii ATCC 30234 upotrijebljen PYG medij. Laboratorijski rad je uključivao i korištenje drugih hranjivih podloga ovisno o proučavanoj bakteriji stalne mikroflore jezera. Pri obradi uzoraka je korištena metoda membranske filtracije te metoda nasađivanja na hranjivu podlogu. Od tri pripremljena uzorka, u prvi je inokulirana F. novicida, u drugi A. castellanii te u treći F. novicida i A. castellanii. Praćena je promjena broja F. novicida, A. castellanii i bakterija stalne mikroflore jezera u sva tri uzorka kroz vremensko razdoblje od 10 dana. Grafičkom obradom rezultata je utvrđeno da F. novicida sprječava rast i razmnožavanje A. castellanii i bakterija stalne mikroflore jezera uzimajući im hranjive tvari. Također je potvrđeno da A. castellanii služi F. novicida i bakterijama stalne mikroflore jezera kao domaćin iz kojeg crpe hranjive komponente potrebne za preživljavanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA