Naslov
Akustičke posebnosti akuta u čakavskom, kajkavskom i staroštokavskom govoru
(The acoustic diversity of the "acute" rising tone in Čakavian, Kajkavian and Oldštokavian dialects)

Autori
Vlašić Duić, Jelena ; Pletikos Olof, Elenmari

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Sarajevski filološki susreti II

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 13.12.2012. - 14.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
naglasni sustav ; prozodija riječi ; akut ; hrvatska dijalektologija ; čakavski ; kajkavski ; staroštokavski ; hrvatski mjesni govori
(accentology ; lexical tone ; acute ; rising tone ; Croatian dialectology ; Čakavian dialects ; Kajkavian dialects ; Oldštokavian dialects)

Sažetak
Suvremeno naglasno stanje u hrvatskim dijalektima poznaje tri uzlazna naglaska: kratkouzlazni i dugouzlazni, koji su novijega postanka, te akut koji je starijega postanka. Akut se pojavljuje u čakavskim, kajkavskim i staroštokavskim govorima, a naziva se "neoakut", "novi akut", "čakavski akut", "posavski akut" i "zavinuti". Dosadašnja istraživanja pokazuju da je čakavski akut u najvećoj mjeri sličan dugouzlaznome naglasku, ali je vidljiva razlika u tonu: akut ima velik raspon uzlaznosti tona i opisuje se kao skokovito uzlazan, a štokavski dugouzlazni naglasak ostvaruje se kao ravan ton. Akut se ostvaruje samo na jednom slogu, a uzlazni naglasci ostvaruju se visokim ravnim tonom koji se proteže na dva sloga. U radu su analizirana ostvarenja akuta u snimkama čakavskih (Pitve, Pučišća), kajkavskih (Đurđevac, Molve) i staroštokavskih govora (Bački Monoštor, Stari Mikanovci, Gundinci). U snimkama govora slušno su verificirane riječi u kojima se pojavljuje akut, a za akustičku analizu odabrane su riječi izgovorene u silaznoj jezgri u kojoj rečenična intonacija najmanje modificira leksički ton. Akuti su akustički analizirani u dimenziji smjera kretanja i raspona tona u naglašenom vokalu i odnosa tonske visine naglašenog i zanaglasnog sloga. Analiza pokazuje veliku raznolikost u ostvarenjima akuta kod pojedinih govornika i između govornika istog mjesnog govora. Akut se u čakavskim i staroštokavskim govorima ostvaruje većinom na jednom, naglašenom slogu, dok zanaglasni slog može biti nizak ili visok, a u kajkavskim je govorima zanaglasni slog većinom visok. Tijek tona u naglašenom vokalu vrlo je varijabilan, može biti ravan, silazan, uzlazan i silazno-uzlazan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA