Naslov
Osnivanje i djelovanje gimnazije u Osijeku
(Grammar School in Osijek)

Autori
Živaković-Kerže, Zlata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Petnaest godina I. gimnazije u Osijeku (1992. – 2007.)

Urednik/ci
Tadić-Ćavar, Božica ; Živaković-Kerže, Zlata

Grad
Osijek

Godina
2008

Raspon stranica
21-35

ISBN
978-953-283-019-4

Ključne riječi
I. gimnazija, Osijek, 1992. - 2007.
(I. Grammar School, Osijek, 1992 – 2007)

Sažetak
U skladu s promjenama državnoga ustroja i odgojno-obrazovnog sustava u suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, a na temelju Odluke Skupštine općine Osijek od 24. srpnja 1992. reorganiziran je Centar za usmjereno obrazovanje „Braća Ribar“ u Osijeku. Tada je Centar podijeljen na tri osječke gimnazije, i to: I. gimnaziju, II. gimnaziju i III. gimnaziju. One su samostalno počele raditi 1. rujna 1992. godine. Sve su osječke gimnazije te školske godine 1992./93. djelovale u Tvrđi, u tom najstarijem dijelu grada Osijeka, u kojem je 23. ožujka 1729. godine u prostorima tadašnje Isusovačke rezidencije, na današnjem Trgu Jurja Križanića, osnovana i počela djelovati Prva isusovačka gimnazija u Osijeku. Početak djelovanja I. gimnazije u Osijeku povezan je simbolično s trnovitim prvim počecima gimnazijskog školovanja u Osijeku. U manjku smisla za opseg i mjeru dodijeljen je osječkoj I. gimnaziji, iako najvećoj po broju upisanih učenika, najmanji radni prostor u Tvrđi, i to u zgradi smještenoj u Ulici Josipa Bösendorfera 4, pa su počeci djelovanja i organizacija nastavnog procesa vrlo brzo pokazali gorak okus cikličkog povijesnog kretanja. Naime, za razliku od ravnatelja II. gimnazije i III. gimnazije, koji su u dobivenim zgradama (Ulica Kamila Firingera 5 i Ulica Kamila Firingera 14) za učenike imali i višak prostora te mogućnost otvaranja specijaliziranih učionica (kabineta), ravnatelj i djelatnici I. gimnazije u dobivenoj su se zgradi suočili s neuvjetnim i nedostatnim prostorom i od jeseni 1992. godine započinju bitku za radne prostore. Kako je zgrada imala samo 8 učionica, nastava fizike i informatike održavala se u opremljenim kabinetima III. gimnazije, nastava tjelesne i zdravstvene kulture organizirana je u Sokolskom domu (Ulica kralja Zvonimira 8), a od sljedeće školske godine 1993./94. odjel s učenicima Glazbene škole Franje Kuhača i gimnazijski odjel Školskog centra iz Belog Manastira, s učenicima prognanicima, morali su nastavu pohađati u razredima susjedne Ekonomske škole na Trgu sv. Trojstva 4. Dok se nastava održavala u školskoj zgradi u Ulici Josipa Bösendorfera 4, koristili su se učenici i profesori I. gimnazije uslugama zajedničke knjižnice bivšeg Centra za usmjereno obrazovanje «Braća Ribar», koja se nalazila u zgradi III. gimnazije. Iako je I. gimnazija općim programom privlačila interes velikog broja učenika, ni na početku nove školske godine 1993./94. nije imala prostorne uvjete rada koji bi odgovarali potrebama, pa je stoga ravnatelj Tugomir Kuduz od jeseni 1993. godine nastavio borbu za prostore. Traženja su konačno urodila plodom te je na kraju prvog obrazovnog razdoblja (27. prosinca 1993. godine) izvršena zamjena kojom je I. gimnazija dala Ekonomskoj školi svoju zgradu u Tvrđi u Ulici Josipa Bösendorfera 4, a ova je I. gimnaziji ustupila zgradu bivše Upravne škole u Županijskoj ulici 4. Ukupna površina te trokatne školske zgrade je 3.213 m2, a sam nastavni prostor obuhvaća 850 m2. Time je bitka za pogodne radne prostore dobivena. I. gimnaziji su tada osigurani optimalni uvjeti za rad. No - zadovoljstvo sviju, posebice učenika, bilo je, ipak, polovično. Tom je dodjelom I. gimnazija u Osijeku izdvojena iz projekta «Tvrđa – prosvjetno i sveučilišno središte» i zatekla se gotovo osamljena u samom središtu grada Osijeka. Nastava se od 17. siječnja 1994. godine, u drugom obrazovnom razdoblju školske 1993./94. godine, održavala u dodijeljenoj zgradi u Županijskoj ulici 4. u dvanaest učionica opće namjene i u dvije specijalizirane učionice (za informatiku i učionica za TV i video projekcije). Nedostatak je ove zgrade to što nije imala, a i danas nema, dvoranu za tjelesni odgoj, pa se nastava zdravstvene i tjelesne kulture izvodila i izvodi u sportskim objektima. Odmah nakon useljenja u zgradu osposobljene su na prvom katu privremeno dvije prostorije, doduše neprikladne, za potrebe školske knjižnice. U novim radnim prostorima dobila je I. gimnazija optimalne uvjete za rad i mogućnost za uspješniju edukaciju i stjecanje novih znanja. Od školske godine 1992./93. u okviru osječke I. gimnazije obrazovali su se i učenici drugih i trećih razreda koji su školske godine 1990./91. upisali taj smjer u Centru za usmjereno obrazovanje «Braća Ribar» u Osijeku. I posljednja generacija učenika odgojno-obrazovne struke, te 7 učenika Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka, koji su pohađali dio nastave općeg programa, dodijeljeni su I. gimnaziji. Zbog tadašnjih ratnih (ne)prilika u blizini Osijeka te agresorove okupacije Podunavlja i Baranje prihvatila je I. gimnazija u Osijeku školske godine 1993./94. jedan gimnazijski odjel Srednjoškolskog centra iz Belog Manastira sa 22 učenika upisana u prvi razred i do mirne reintegracije toga dijela Republike Hrvatske učenici ovoga Centra bili su uključeni u odgojno-obrazovni proces u našoj školi. Nastava se u I. gimnaziji od školske godine 1994./95. pa sve do danas (i nadalje) održava po nastavnom planu i programu opće gimnazije koji je odobren u Glasniku Ministarstva kulture i prosvjete iz 1994. godine i prema posebnom izdanju Glasnika Ministarstva prosvjete i športa iz 1995. godine, te na temelju odluke o uvođenju nastavnog predmeta Vjeronauk ili Etika od 3. svibnja 1995. godine u sve razrede. Nakon mirnog integriranja dijelova Podunavlja i Baranje u granice Republike Hrvatske od školske godine 1997./98. upisali su se učenici Srednjoškolskog centra Beli Manastir u prve razrede u svojoj matičnoj školi u Belom Manastiru pa se, budući da se oslobodio tako jedan razred, moglo te školske godine u I. gimnaziji u Osijeku prići ostvarivanju projekta osnivanja srednjoškolskih športskih razreda u Republici Hrvatskoj. Pozivi za upis u prvi športski gimnazijski razred u I. gimnaziji u Osijeku nisu bili, i nisu, ograničeni samo na mlade i nadarene osječke športaše, već su se u suradnji sa županijskim savezima sportova iz ostalih slavonskih županija mogli, i mogu, prijaviti za upis u športski razred i športaši diljem županija. Nastava je u športskom razredu usklađena sa svakodnevnim potrebama treniranja učenika športaša. Zbog pomanjkanja prostora u I. gimnaziji, a i zbog udaljenosti od matične škole smještene u Tvrđi, od školske godine 1998./99. učenici Glazbene škole Franje Kuhača, upisani u 1. razred, polazili su, i nadalje polaze, opće-obrazovni program u III. gimnaziji u Tvrđi, koja je i najbliža škola Glazbenoj školi Franje Kuhača smještenoj na Trgu sv. Trojstva. Svake školske godine nastoji se pribaviti materijalna sredstva potrebna za opremu škole, odnosno nabaviti nastavna sredstva i pomagala prijeko potrebna za ostvarivanje godišnjeg nastavnog plana i programa. Velika pozornost u I. gimnaziji poklanja se radu s naprednim i darovitim učenicima s kojima rade njihovi profesori mentori i svake godine postižu rezultate na svim razinama natjecanja. Tijekom školske godine u izvannastavnim aktivnostima sudjeluje više od 20% učenika što svjedoči o izuzetnom zalaganju i zainteresiranosti učenika i profesora. Svake školske godine provodi se u I. gimnaziji i niz aktivnosti koje nisu izravno povezane s nastavnim procesom, ali ga neposredno dopunjavaju i obogaćuju. Na kraju svake školske godine uz prigodan program opraštamo se od maturanata uz nazočnost roditelja i djelatnika I. gimnazije. Učenicima se tada uručuju i pohvalnice i prigodne nagrade za postignuti školski uspjeh. Odgojno-obrazovni rad obavlja se u trokatnoj školskoj zgradi u središtu grada Osijeka, u Županijskoj ulici broj 4. No, u I. gimnaziji ostalo je neriješenim pitanje nedostatka sportske dvorane, odnosno vanjskih sportskih terena za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, nedostaje i specijaliziranih učionica, tj. kabineta za fiziku, kemiju, biologiju, povijest, zemljopis i učionice za strane jezike, a trebao bi i planiran je prostor za veću školsku knjižnicu sa čitaonicom za učenike i profesore. Stoga će i naredno razdoblje biti obilježeno planovima vezanim za rješavanje dugogodišnjih problema I. gimnazije, a to su: prostorno rješenje za školsku knjižnicu, tj. prenamjena prizemnog stambenog prostora (54 m2), te izgradnja vlastite sportske dvorane, odnosno uređenje vanjskih sportskih terena za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Prva gimnazija i danas, u godini 15. obljetnice, odgojno-obrazovni rad obavlja na istoj lokaciji ; u trokatnoj školskoj zgradi u središtu Osijeka u Županijskoj ulici broj 4. Nastavni prostor je 904 m2 (13 učionica, specijalizirana učionica, knjižnica), a izvannastavni 1.054 m2 (zbornica, pismohrana, uredski prostor, sanitarije, suterenski prostor u kojem su restoran, kotlovnica, ostave) te hodnici. Sve su učionice opremljene najpotrebnijom opremom, a svake školske godine prioritetno se nabavlja potrebna oprema za specijaliziranu učionicu. U svom djelovanju I. gimnazija u Osijeku, kao i većina gimnazija toga tipa u Hrvatskoj, imala je i ima velik interes učenika za opći program. U I. gimnaziju upisuju se najuspješniji osmoškolci. Postignuti rezultati zasluga su darovitih i naprednih učenika te njihovih mentora – profesora. No, kako se učenici žale na velik broj nastavnih predmeta, preopterećenost programa pojedinih predmeta, na veliku količinu činjenica koje moraju svladati i usvojiti te na malu mogućnost izbora nastavnih sadržaja za koje imaju sklonosti i koje bi s više zanimanja i pozornosti slušali, morat će svi nastojati da se i taj golemi problem u budućnosti riješi. S obzirom da je prostor nedostatan planirana je izgradnja nove školske zgrade. Budući da je u bliskoj budućnosti planiran rad u jednoj smjeni, sa sadašnjim uvjetima gimnazija ne bi mogla ići u korak s većinom škola. Nova škola, sa svojim kabinetima, športskom dvoranom te opremom za 21. stoljeće, trebala bi ostvariti sve naše zamisli kojih imamo i više nego dovoljno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA