Naslov
Škola u Strizivojni od 1830. – 2000.
(The school in Strizivojna from 1830 - 2000)

Autori
Živaković-Kerže, Zlata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Škola u Strizivojni od 1830. – 2000.

Urednik/ci
Živaković-Kerže, Zlata

Izdavač
Osnovna škola Ivana Brlić Mažuranić, Strizivojna

Grad
Đakovo

Godina
2001

Raspon stranica
29-74

ISBN
953-6341-05-0

Ključne riječi
škola, Strizivojna, Slavonija, 1830. - 2000.
(The school, Strizivojna, Slavonia, from 1830 - 2000)

Sažetak
Ime Strizivojna, barem koliko je zasad poznato, prvi put je zapisano nedugo nakon istjerivanja Turaka Osmanlija iz Slavonije u “Sumarnom popisu Slavonije iz 1698.”. Kada je godine 1745. uredbom Marije Terezije formirana slavonska Vojna granica, Strizivojna je odcijepljena od đakovačkog biskupskog vlastelinstva i priključena toj novoj tvorevini. Strizivojna se nalazila u sastavu Brodske pukovnije i obuhvaćala je 12 kompanija (satnija, četa). Kompanija Andrijevci uključivala je Novo Topolje te sela župe Vrpolje (uz samo Vrpolje, to su Strizivojna, Čajkovci, Perkovci i Andrijevci). Susjedna sela na sjeveru, Piškorevci i Budrovci, ostala su u sastavu biskupskog vlastelinstva, odnosno u civilnom dijelu Slavonije (tzv. Provincijal). Prvi podatak o školi u Strizivojni potječe iz 1830. godine. Niža narodna škola bila je jednorazredna, a djelovala je dvije godine u redovnoj nastavi i dvije godine kao opetovnica ; u njoj se učilo čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk. Nastava se održavala u tzv. graničarskoj kući u kojoj je uz učionicu bio i stan s dvije sobe, kuhinjom i smočnicom. Prva školska zgrada s učionicom i stanom za učitelja podignuta je u Strizivojni 1858. godine. (Nalazila se na mjestu današnje osnovne škole, oko pola kilometra zapadno od crkve i časničkog stana). Kako roditelji nisu rado davali djecu u školu, što zbog siromaštva, što zbog potrebe sudjelovanja djece u poljoprivrednim radovima škola je uglavnom zadovoljavala potrebe. Opća pučka škola u Strizivojni postala je 1878. godine četverorazredna. Imala je upisanih 90 učenika što je po zakonu iz 1871. tražilo rad dvoje učitelja. Učitelj je bio javni činovnik koji je plaću primao iz školske blagajne. Godine 1881. ukinuta je Vojna krajina, a nakon izbora na području bivše Vojne krajine 1883. obavljeno je administrativno-teritorijalnog preuređenje – ukinuta su krajiška okružja i uključena u jedinstven županijski sustav. Unutarnjim teritorijalnim preustrojem županija Strizivojna ušla je u sastav virovitičke županije sa sjedištem u Osijeku, tj. u đakovačku podžupaniju, odnosno od 1886. godine pod kotar Đakovo. Prvi jedinstveni školski zakon donesen je 31. listopada 1888. godine i razlikovao se od ranije donesenih zakona (krajiškog iz 1871. i civilnog iz 1874. godine). Redovna obuka u nižoj pučkoj školi, po novom zakonu, trajala je četiri godine. Opetovnica je bila spojena s nižom pučkom školom i obvezna za sve koji nisu nastavljali višu pučku školu, a trajala je dvije godine. Krajem 19. stoljeća u jednoj učionici Niže pučke škole nije bilo dovoljno mjesta za sve učenike, bez obzira što je u svakoj klupi sjedilo po 6 učenika. Zbog toga se sve više isticala potreba za još jednom učionicom. U proljeće 1900. godine svećano je predana na upotrebu nova prizemna školska zgrada. Nalazila se uz postojeću prizemnu školu. U novoj zgradi nastavu su, uz bolje radne uvjete, zajedno slušali učenici I. i II. razreda. (Zgrada je srušena 1970.). Ratne godine Prvoga svjetskoga rata nisu uvelike utjecale na nastavni proces u školi. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije u prvim godinama nove države školstvo i prosvjeta zadržali su organizaciju koja se temeljila na ranijim školskim zakonima, ponajviše hrvatskog školskog zakona iz 1888. godine. U Kraljevini Jugoslaviji pristupilo se 1925. godine unifikaciji svih pučkih, viših djevojačkih, trgovačkih i građanskih škola. Donesena je jedinstvena nastavna osnova po kojoj su škole s više od četiri razreda nazivane građanske škole. Te je školske godine u Državnoj pučkoj školi u Strizivojni iskazano vrlo loše stanje školskih zgrada i učiteljskih stanova. Dugoočekivani Zakon o narodnim školama u Kraljevini Jugoslaviji donesen je 29. studenoga 1929. i predviđao je osmogodišnje školovanje - četverogodišnju osnovnu (pučku) školu i četiri razreda više narodne škole. Primjena Zakona počela je u školskoj godini 1930./31. i od tada je u Strizivojni počela s radom Viša narodna škola. Zbog premalog broja učitelja i učionica, te zbog poljoprivrednih poslova u kojima su sudjelovala starija djeca Ministarstvo prosvete zamoljeno je 1933. godine da se ukinu V., VI., VII. i VIII. razred Više narodne škole u Strizivojni. Zamolbi je udovoljena pa je škola u Strizivojni postala ponovo četverogodišnja škola. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, proglašenoj 10. travnja 1941., uglavnom je zadržan naslijeđeni školski sustav. Doduše, osobit se interes poklanjao nacionalnoj orijentaciji škole u hrvatskom duhu. Izrađuju se nastavni planovi i programi u kojima istaknutije mjesto dobivaju nastavni predmeti iz nacionalne skupine predmeta. Završetkom Drugoga svjetskoga rata organizirana je nova vlast, koja se nazivala narodnom, pa sve škole u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji mijenjaju naziv u narodne osnovne škole.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA