Pregled bibliografske jedinice broj: 1187933
Poredbeno istraživanje „Sretna grada“ Frane Petrića i „Kućnika“ Josipa Stjepana Reljkovića
Poredbeno istraživanje „Sretna grada“ Frane Petrića i „Kućnika“ Josipa Stjepana Reljkovića // ASCENDERE HISTORIAM Zbornik u čast Milana Kruheka / Karbić, Marija ; Kekez, Hrvoje ; Novak, Ana ; Horvat, Zorislav (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014. str. 187-196
CROSBI ID: 1187933 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poredbeno istraživanje „Sretna grada“ Frane Petrića i „Kućnika“ Josipa Stjepana Reljkovića
(Comparative analysis Frane Petrić's "La citta felice"Josip Stjepan Reljković's "Kućnik")
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
ASCENDERE HISTORIAM Zbornik u čast Milana Kruheka
Urednik/ci
Karbić, Marija ; Kekez, Hrvoje ; Novak, Ana ; Horvat, Zorislav
Izdavač
Hrvatski institut za povijest
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
187-196
ISBN
978-953-7840-38-9
Ključne riječi
renesansne gospodarske ideje, Slavonija, Frane Petrić, Josip Stjepan Reljković, ekonomski razvoj, selo, grad, savjetnik
(renaissaence economical ideas, Slavonia, Frane Petrić, Josip Stjepan Reljković, economic development, village, city, advisor)
Sažetak
Odraz renesansnih gospodarskih ideja u Slavoniji djelomice se može uočiti u Kućniku Josipa Stjepana Reljkovića. Ta knjiga, objavljena u Osijeku 1796. godine, kao i Perićev Sretan grad, prvi tiskani mladenački rad iz 1551., imaju izrazito ekonomski sadržaj postavljen na ideji čovjeka kao društvenog bića. I Reljković na početku Kućnika i Petrić u Sretnom gradu nalaze ekonomska dobra kao osnovicu razvoja sela, odnosno grada. Analizom Sretnog grada i Kućnika uočavaju se teme „agrarno-gospodarskih odnosa“. I Reljković, poput Petrića, djelo temelji na ideji odgoja nove generacije kako bi se ostvarila osnovna ideja društvene zajednice u kojoj je temelj osiguranje bitnih ljudskih komponenata – duše i tijela. Stoga su renesansne gospodarske ideje najuočljivije u osiguravanju ljudskih prehrambenih potreba. Petrićevo je djelo neka vrsta savjetnika u kojoj kaže da su zemljoradnja i stočarstvo „posao težak i pun brige, pa su za nj potrebni snažni ljudi, koji to mogu podnijeti...“, a Reljković, pak, poučava i upozorava slavonskog seljaka što treba „svaki kućnik“ znati. Kućnik „učen od kućanstva znanjem / upravlja sa svim imanjem / koje njemu uzdržaje kuću / daje hranu, piće i obuću / i što kući valjade / kad on sa svim upraviti znade“. Budući da je ishodište „poučne literature za poljoprivrednike“, kojoj pripada i Kućnik, u poučnim kalendarima Johanna Colerusa (pravim imenom Johann Zorn 1560. – 1639.) našao mnoge sljedbenike ne samo na njemačkom govornom području, nego i u cijeloj Europi, odraz renesansnih gospodarskih ideja očit je i u Slavoniji 18. stoljeća kroz Reljkovićevu opsežnu knjigu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest