Pregled bibliografske jedinice broj: 1187785
Šuma / drvo iskorištena ili ne iskorištena mogućnost (Prilog povijesnom razmatranju drvne eksploatacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
Šuma / drvo iskorištena ili ne iskorištena mogućnost (Prilog povijesnom razmatranju drvne eksploatacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće // Slavonske šume kroz povijest / Župan, Dinko ; Skenderović, Robert (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2018. str. 261-280
CROSBI ID: 1187785 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šuma / drvo iskorištena ili ne iskorištena mogućnost (Prilog povijesnom razmatranju drvne eksploatacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
(Forests / Timber - Exploited or Unexploited Potential: A Contribution to the Historical Review of the Exploitation of Timber at the 19th Century)
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Slavonske šume kroz povijest
Urednik/ci
Župan, Dinko ; Skenderović, Robert
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Grad
Slavonski Brod
Godina
2018
Raspon stranica
261-280
ISBN
978-953-8102-11-0
Ključne riječi
šuma, drvo, iskorištavanje šuma, Slavonija, 19. stoljeće
(forests, timber, exploitation of forests, Slavonia, 19th century)
Sažetak
Autorica se bavi iskorištavanjem šuma (obuhvaćalo je sječu i izradbu šumskih sortimenata, njihovo iznošenje, prijevoz i prodaju te isporuku kupcima), tj. sve većom potražnjom za drvom, koje se našlo u 19. i početkom 20. stoljeća u sastavu kapitalističkih odnosa. Budući da je tada u Slavoniji i Srijemu 70% površina bilo pod šumama obradila je značenje šuma / drva te posebice istaknula koliko je taj šumsko-sirovinski proizvod pridonio razvoju većih ekonomija. Istodobno je istražila odgovor na pitanje koje je značenje u jačanju ukupnog društvenog, pa dijelom gospodarskog, života u Bosanskoj ili đakovačkoj i srijemskoj biskupiji imala ekonomska vrijednost šuma te Strossmayerovo usmjeravanje, uz održivost šumskog pokrivača, na iskorištavanje i pošumljavanje u smislu uzornog i racionalnog gospodarenja šumama te na redovno gospodarenje i prihod od šuma. Razmotrila je činjenicu da su dvije najveće pritoke Dunava, Sava i Drava, kao sastavnice dunavskog puta imale prometno značenje za drvnu i cjelokupnu šumarsku industriju te kako su i zašto – unatoč mogućnosti trgovanja drvnih supstrata prometnim pravcima prema morima (Crno more, Jadransko more, Sredozemlje) ovi naši prostori ostali periferija te kakav je odnos imala Ugarska, tj. Zemaljska vlada u Zagrebu, prema šumama, tj. ukupnoj vrijednosti šuma odnosno vrijednostima robnih proizvoda šuma (drvo i sporedni šumski proizvodi.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest
