Pregled bibliografske jedinice broj: 1187520
Čovjek i okoliš na granici: Sava, odvodnja i život posavskog stanovništva u 18. i 19. stoljeću
Čovjek i okoliš na granici: Sava, odvodnja i život posavskog stanovništva u 18. i 19. stoljeću // RIJEKA SAVA U POVIJESTI ; Zbornik radova znanstvenog skupa / Ostajmer, Branko (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2015. str. 383-400
CROSBI ID: 1187520 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čovjek i okoliš na granici: Sava, odvodnja i život posavskog stanovništva u 18. i 19. stoljeću
(Man and the Environment on the Border: the Sava River, Drainage and Living in the Posavina Region in the 18th and 19th Century)
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
RIJEKA SAVA U POVIJESTI ; Zbornik radova znanstvenog skupa
Urednik/ci
Ostajmer, Branko
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Grad
Slavonski Brod
Godina
2015
Raspon stranica
383-400
ISBN
978-953-6659-88-3
Ključne riječi
granica, rijeka Sava, 18. i 19. stoljeće, Posavina, povijest okoliša, eko-historija, poplave, nasipi, odvodnja
(border, Sava River, 18th and 19th century, Posavina, environmental, history, ecohistory, floods, dykes, drainage)
Sažetak
Čovjek i vode oduvijek su jedno. Na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije čovjek je u prošlosti svojim intervencijama značajno utjecao na hidromorfologiju pa je njegov utjecaj na vode, tj. rijeke, i okoliš vidljiv od prvih planova regulacije iz 18. stoljeća, a postao je značajnije osjetan od 19. stoljeća, tj. prvih radova na hidroregulaciji rijeka. U ovom radu u teritorijalnom smislu više pozornosti je posvećeno „srednjem slavonskom dijelu“ Posavine u 18. i 19. stoljeću. Tu je Sava najvažnija rijeka i višestoljetna državna granica dvaju velikih carstava i jedna od glavnih hrvatskih rijeka ; granični položaj Save najočitiji je kada je bila razdjelnica između zemalja pod vlašću Habsburgovaca i Osmanskoga Carstva. Tijekom 18. i 19. stoljeća obala Save nije bila dovoljno visoka i jaka da zadrži rijeku. Naime, česti visoki vodostaji Save bili vezani manje za proljetno otapanje snijega a više neredovitim obilnim oborinama, pa su u navedenim stoljećima mnogobrojni primjeri naglog porasta vodostaja ukazivali na težak i nesiguran život čovjeka, posebice poljoprivrednika, kao i pustošenje okoliša. Ipak, kako je vrijeme odmicalo izgradnja nasipa je postajala sve uspješnija pa o ozbiljnijoj izgradnji nasipa i obrani od poplava može se govoriti tek od sredine 19. stoljeća i nadalje kada je i odvodnja zemljišta bila i ostala jedan od najvažnijih zadataka u vodoprivrednoj djelatnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest