Pregled bibliografske jedinice broj: 1187504
Zamisao bez ostvarenja (Kanal Dunav - Sava)
Zamisao bez ostvarenja (Kanal Dunav - Sava) // DUNAV U HRVATSKOJ POVIJESTI I KULTURI / osipParat, J (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2021. str. 313-323
CROSBI ID: 1187504 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zamisao bez ostvarenja (Kanal Dunav - Sava)
(An Idea that Never Came to Fruition (the Danube-Save Canal))
Autori
Živaković-Kerže, Zlata ; Pavić, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
DUNAV U HRVATSKOJ POVIJESTI I KULTURI
Urednik/ci
OsipParat, J
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Grad
Slavonski Brod
Godina
2021
Raspon stranica
313-323
ISBN
978-953-8102-42-4
Ključne riječi
Dunav, Sava, višenamjenski kanal, Dunav - Sava, zamisao bez ostvarenja, od 18. do kraja 20. stoljeća
(Danube, Sava, multipurpose Danube-Sava canal, idea without implementation follow up, from the 18th to the late 20th century)
Sažetak
S obzirom na pravac robnih tokova i na mogućnosti, od sredine 18. stoljeća koncentrirala se najvažnija prometna problematika Habsburške Monarhije na neophodnosti jedne kombinirane prometne arterije, tj. jedne riječno-cestovne prometnice, i to nizvodno Dunavom do ušća Save, pa uzvodno Savom i Kupom do Karlovca, a zatim cestama do morske luke Rijeke. Stoga u prometnoj politici Austrijske Carevine luke sjevernoga Jadrana (Kvarnera i Primorja) predodređene su da postanu vrata izlaza prema Zapadu i europskom tržištu. Kako se nova gospodarska politika Carevine i Beča usmjerila i na transport i promet robe ponajviše jeftinom plovidbom Dunavom, Savom i Kupom planirana je gradnja mreža plovnih kanala. Posebice se usmjerilo na zamisao o spajanju Dunava i Save prokapanjem kanala, tj. zamisli o povezivanju sjeverne Hrvatske, tj. Podunavlja s Jadranskim morem. Tijekom 19. stoljeća zamisao se javlja kao dio šire zamisli o složenom suhozemno-vodenom putu kojim bi se roba mogla prevoziti većim dijelom jeftinije vodenom prometnicom Dunavom i Savom, a potom željeznicom. Tako bi se, proizlazi iz zamisli, roba iz Hrvatske, Ugarske, Bosne, kao i iz ostalih dijelova Monarhije mogla pojaviti u europskim zemljama uz konkurentske cijene. Međutim, uzaludne su bile sve naredne rasprave, jer ipak nije došlo do kopanja toga kanala. Tako su svi dotadašnji poticaji (zamisli, zaključci, projekti...) ostali neostvarenima. Dakako, među razlozima valja spomenuti i sam Prvi svjetski rat. No, i nakon državno-političkih promjena nastalih nakon 1918. zamisli o višenamjenskom kanalu Dunav – Sava ostale su i dalje neostvarene ili se opetovano bez ostvarenja javljaju i u narednim desetljećima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest