Naslov
Biskup Josip Juraj Strossmayer i Ćirilometodska baština
(Bulgarian - Croatian Scientific, Cultural and spiritual Relations : Zbornik radova međunarodneznanstvene konferencije posvećene 150-godišnjice i osnivanja Bugarske akademije znanosti u Sofija 18. – 19. 6. 2019.)

Autori
Živaković-Kerže, Zlata ; Stamova, Mariyana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
BULGARIAN-CROATIAN SCIENTIFIC, CULTURAL AND SPIRITUAL RELATIONS

Urednik/ci
Eldarov, Svetlozar ; Balčeva, Antoaneta ; Ognjanova, Irina ; Mindova, Ljudmila

Izdavač
Bugarska akademija znanosti

Grad
Sofija

Godina
2021

Raspon stranica
135-149

ISBN
978-619-7179-18-7

Ključne riječi
biskup Josip Juraj Strossmayer, Ćirilometodska baština, 19. stoljeće, Hrvatska, Bugarska
(Bishop Joseph Juraj Strossmayer, Cyril-Methodius Heritage, 19th Century, Croatia, Bulgarians)

Sažetak
Bosanski ili đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer je fanatično gajio kult slavenskih apostola svete braće Ćirila i Metoda, i to posebice nakon slavenskoga kongresa u Pragu 1848. kada su smatrani apostolima slavenskoga jedinstva, jer su oni povezali vjeru i narodnost u balkanskih i zapadnih Slavena te Istok s Rimskom crkvom. Budući da su Ćiril i Metod bili uvjereni da je narodni jezik usko povezan s vjerom i da se mora upotrebljavati kao oruđe za spasenje ljudi potvrdu toga oživotvorio je Strossmayer 1861. kada su, zahvaljujući njemu slavenstvo i Europa objavljivanjem zbirke Bugarske narodne pjesme –B'garski narodni pesni braće Dimitrija (1810. – 1862.) i Konstantina Miladinova (1830. – 1862.), dobili jedan od čvrstih temelja bugarske umjetničke kulture kroz vjekove. Želeći opće ujedinjenje svih Južnih Slavena temeljna poveznica Strossmayeru je bilo znamenito djelo braće Ćirila i Metoda, kršćanskih svetaca. Djelovao je na ponovnom uspostavljanju jedinstva svih Južnih Slavena smatrajući to jednom od najvažnijih zadaća svoga vremena i svojom vlastitom zadaćom, štoviše držao je to kao svoj osobni poziv (od Boga). Želio je da slavenski apostoli nađu ponovo mjesto u duši i srcu naroda te je u tu svrhu nastojao iskoristiti velika ćirilometodska jubilarna slavlja: tisućitu obljetnicu dolaska Svete Braće među panonske Slavene (1863.), tisućitu obljetnicu smrti svetoga Ćirila (1869.), veliko sveslavensko hodočašće u Rim u znak zahvalnosti papi Leonu XIII. za encikliku Grande munus (1881.) te tisućitu obljetnicu smrti svetoga Metoda (1885.). U ostvarenju jedinstva svih Slavena u jednoj Crkvi vidio je posebnu ulogu Hrvatske. I to zbog toga što je ona jedina sačuvala izvornu ćirilometodsku glagoljsku baštinu, što je susestra slavenskih naroda, što je u krilu Katoličke crkve te što je geografski između latinskoga i slavenskoga svijeta. Ona može i mora biti most koji će ta dva svijeta, latinski i slavenski, zbližavati i voditi k jedinstvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA