Pregled bibliografske jedinice broj: 1187494
Projekcije stanovništva Međimurske i Varaždinske županije
Projekcije stanovništva Međimurske i Varaždinske županije // Doprinos JLP(R)S-a demografskoj revitalizaciji Međimurske županije i Varaždinske županije / Blagus, Goran ; Udovičić, Ivana (ur.).
Zagreb: Središnji državni ured za demografiju i mlade, 2021. str. 7-7 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1187494 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Projekcije stanovništva Međimurske i Varaždinske
županije
(Population projections of Međimurje and Varaždin
counties)
Autori
Čipin, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
Doprinos JLP(R)S-a demografskoj revitalizaciji Međimurske županije i Varaždinske županije
Mjesto i datum
Bednja, Hrvatska, 30.06.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
kohortno-komponentna metoda ; starenje stanovništva ; Međimurska županija ; Varaždinska županija
(cohort-component method ; population ageing ; Međimurje County ; Varaždin County)
Sažetak
Demografski trendovi izazivaju posebnu pozornost, ponajprije jer demografski razvoj u znatnoj mjeri utječe na funkcioniranje ekonomije i zajednice u kojoj živimo i privređujemo. Projekcije stanovništva jedan su od temeljnih alata kojim se koriste demografi pri sagledavanju budućega socioekonomskog razvoja. Demografske projekcije najčešće pokrivaju razdoblje dugo otprilike dvije generacije, stoga one u sebi sadržavaju popriličnu dozu nesigurnosti, posebno ako se rade na regionalnoj ili lokalnoj razini. U ovom izlaganju bit će prikazane demografske projekcije za Međimursku županiju i Varaždinsku županiju do 2050. godine. Projekcije su izrađene kohortno-komponentnom metodom koja se temelji na principu pomicanja dobnih skupina, odnosno njihova smanjivanja zbog mortaliteta, povećavanja ili smanjivanja migracija te godišnjeg pridodavanja novorođenih u najmlađu dobnu skupinu. U biti, kohortno-komponentna metoda svodi se na računanje buduće veličine (dobnih) kohorti, a da pritom uzima u obzir učinke fertiliteta, mortaliteta i migracije. Premda projiciranje budućih demografskih trendova ne znači automatsko preslikavanje prošlih trendova, spoznaja prošloga i tekućega demografskog stanja nužan je preduvjet za izradu različitih varijanti i pretpostavki projekcija. Najvjerojatniji scenarij budućih kretanja u fertilitetu, mortalitetu i migraciji u objema županijama jest blagi porast totalne stope fertiliteta, umjeren rast očekivanog trajanja života kao i nastavak negativne neto migracije. U skladu s tim, smanjit će se broj stanovnika u objema županijama, ali taj pad neće biti toliko izražen kao u nekim drugim županijama i kretat će se oko prosječnog pada broja stanovnika za Hrvatsku u cjelini. Očekuje se nastavak dugoročnog procesa starenja stanovništva i rast medijalne starosti, što je posebno izraženo promjenom apsolutnog i relativnog broja stanovnika prema dobnim grupama. Takva demografska kretanja u sljedećim desetljećima bit će izazovna nositeljima regionalne i lokalne vlasti. Projicirani demografski trendovi zahtijevat će brojne prilagodbe i utjecat će na budući ekonomski i socijalni razvoj ovih dviju županija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija