Pregled bibliografske jedinice broj: 1187473
Lokalizacija i narav svijesti
Lokalizacija i narav svijesti // Kolokvij Hrvatskog društva za teorijsku i matematičku biologiju (HDTMB)
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 1-1 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1187473 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lokalizacija i narav svijesti
(Localization and nature of consciousness)
Autori
Šimić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Kolokvij Hrvatskog društva za teorijsku i matematičku biologiju (HDTMB)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.03.2022
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
budnost ; mreža temeljnog načina rada ; svijest ; svjesnost ; teorije svijesti ; umjetna inteligencija
(arousal ; artificial intelligence ; awareness ; consciousness ; default mode network ; teories of consciousness)
Sažetak
Objašnjenje svijesti jedno je od najtežih pitanja u neuroznanosti, a glavni razlog postojanja brojnih teorija je nedostatak strožih kriterija koji bi se temeljili na iskustvenim podacima i činjenicama. Pojednostavljeno, dvije su glavne dimenzije svijesti budnost i svjesnost. Budnost (wakefulness, arousal, vigilance) ovisi o aktivnosti izodendritičkih neurona retikularne formacije i njihovih ascendentnih projekcija, dok svjesnost (sadržaj svijesti/proživljeno iskustvo sebe i okoline, awareness/lived experience) vjerojatno u najvećoj mjeri ovisi o frontoparijetotalamičkim mrežama, napose mreži temeljnog načina rada (default mode network). U pojedinim promijenjenim stanjima svijesti te dvije dimenzije mogu biti oštećene u različitoj mjeri. Najveći je stupanj disociranosti prisutan u vegetativnom stanju, budući da ga nakon kraćeg ili duljeg razdoblja kome karakterizira budnost bez svjesnosti o vlastitom postojanju i voljne interakcije s okolinom. U tijeku predavanja pokušat ću iznijeti neke temeljne postavke, prednosti i nedostatke za trinaest u znanstvenoj literaturi najviše spominjanih teorija svijesti. Budući da zasad najbolje zadovoljava većinu empirijskih kriterija, posebno ću detaljno opisati teoriju dijeljenja informacija u zajedničkom radnom okružju (global neuronal workspace theory of consciousness). Prema toj teoriji fenomen svijesti obuhvaća dvije vrste procesiranja: odabir informacija za dijeljenje između pojedinih multimodalnih kortikalnih čvorišta (hubs), što ih čini globalno dostupnima za analizu i izvještavanje (C1 svijest) te samonadzorno procesiranje navedenih izračuna, što nam daje subjektivni osjećaj sigurnosti ili pogreške (C2 svijest). Trenutni stupanj umjetne inteligencije strojeva još uvijek se temelji na oponašanju nesvjesnog procesiranja mozga čovjeka (C0 svijest). Na kraju bih otvorio raspravu o, trenutno samo teorijskim, mogućnostima implementiranja C1 i C2 svijesti u strojne i biološke sustave.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Računarstvo, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
