Naslov
Uloga plemstva u kulturnom životu hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku: primjer obitelji Drašković
(The role of Nobility in the Cultural life of Croatian countries in the Early Modern Age: the Example of the Drašković Family)

Autori
Mandušić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VI. Kongres hrvatskih povjesničara: Kultura / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 150-150

ISBN
978-953-57296-2-4

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
plemstvo, plemićka reprezentacija, Hrvatska, rani novi vijek, obitelj Drašković
(Nobility, Self-Representation, Croatia, Early Modern Age, Drašković family)

Sažetak
Društvena dominacija plemstva u ranom novom vijeku očitovala se ne samo u političkoj moći, koja je pripadnicima obitelji posljedično osiguravala ekonomsku snagu i druge privilegije, već je bila usko povezana i s nematerijalnim resursima, prije svega društvenim statusom, koji se stjecao i održavao putem obrazovanja, kulture i umjetnosti. Poput drugih magnatskih obitelji, i Draškovići su znatna sredstva ulagali u svoju plemićku reprezentaciju. Ona se provodila na više načina. Od kraja 16. stoljeća pripadnici su obitelji svojom naručiteljskom aktivnošću brojnih umjetničkih djela osiguravali svoju prisutnost u javnosti te istodobno utjecali na umjetničke trendove. Istovremeno su ta djela (portreti, grafike, knjižne ilustracije, nadgrobni spomenici) iskazivala moć obitelji. Pripadnici obitelji svoja sredstva ulažu u reprezentativna obiteljska zdanja i objekte koji su prepoznatljivi simboli obiteljske moći (Trakošćan, Klenovnik), ali i u javne ustanove, poput crkava i drugih javnih gradskih prostora. Najreprezentativniji primjer Draškovića kao pokrovitelja umjetnosti u 17. st. izgradnja je isusovačkoga kompleksa s crkvom i samostanom u Varaždinu, gdje se nalazi i obiteljski mauzolej, a važan dio obiteljskoga nasljeđa jest Zbirka portreta i grafika, i danas dostupna javnosti u dvorcu Trakošćan. Drugi način iskazivanja kulturnih dosega bila je knjižna kultura pripadnika obitelji, koji su s jedne strane kao autori književnih i drugih djela, a s druge kao vlasnici bogatih knjižnica i kao mecene književnih radova u odlučujućoj mjeri utjecali na razvoj kulture i obrazovanja te opće pismenosti. U kulturnim su aktivnostima redovito sudjelovale i ženske pripadnice obitelji, koje su zbog nemogućnosti djelovanja u političkim i vojnim aktivnostima bile više okrenute privatnoj sferi, te između ostalog bile zadužene za održavanje visokih kulturnih potreba obitelji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA