Naslov
Disekcije kraniocervikalnih arterija
(Dissections of the craniocervical arteries)

Autori
Bošnjak-Pašić, Marija ; Demarin, Vida ; Vargek-Solter, Vesna ; Uremović, Marija ; Bošnjak, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
.... : knjiga sažetaka ; Acta clinica Croatica 41 (2001) (S3) / - , 2001, 92-93

Mjesto i datum
,

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kraniocervikalne arterije ; disekcija
(craniocervical arteries ; dissection)

Sažetak
Disekcije kraniocervikalnih (karotidnih i vertebralnih) arterija nagla su oštećenja arterijske stijenke. Rijedak su uzrok moždanog udara u općoj populaciji (0, 4%-2, 5 %), ali češći u bolesnika mlade dobi (5%-20%), nešto više u žena. U najvećem broju slučajeva uzrok i patogeneza disekcije nisu razjašnjeni, ali se općenito dijele na dvije skupine: traumatske (nakon povrede glave i vrata s posljedičnom ozljedom arterije) i spontane. Prema lokalizaciji su intra- i ekstrakranijske. Različite arteriopatije čine predispoziciju za spontano oštećenje žile (fibromuskularna disptazija, cistična nekroza medije, Marfanov sindrom), a opisanaje i sklonost disekcijama kod Ijudi sa sniženim vrijednostima alfa 1 antitripsina, recidivi disekcija u istih bolesnika te obiteljska predispozicija. 1 beznačajne, tzv. crivijalne traume (kašalj, snažno povraćanje, kihanje, naporno vježbanje, pokret glave i vrata, kiropraktički zahvati, nezgodan položaj kod spavanja) mogu rezulrirati spontanim disekcijama arterija. U do 1/3 bolesnika disekcije mogu biri višestruke, tj. istodobno zahvaćari više odjedne krvne žile. Oko 20% disekcija je asimptomatsko. Obradili smo 8 bolesnika (4 žene i 4 muškarca) u dobi od 41 do 66 godina kod kojih je bila dokazana disekcija unutarnje karotidne arterije ili vertebralne arterij'e. Svi su liječeni na Klinici za neurologiju KB , , Sestre milosrdnice" u Zagrebu u razdoblju od jedne godine (od svibnja 1998. do lipnja 1999. godi-ne). Praćeni su klinička slika (anamnesrički podaci, simptomi bolesti i neurološki nalaz), čimbenici rizika, obilježja ultrazvučnih nalaza (ekstrakranijski obojeni dopler karotid-nih i vertebralnih arterija), nalazi radioloških pretraga (ko-mpjutorizirana tomografija mozga i digitalna subtrakcijs-ka angiografija (DSA)), terapiJa i rezukari liječenja, tj. ishod bolesti. Disekcije su bile spontane u 6, a posttraumatske u 2 bolesnika. U 5 bolesnika dokazanaje disekcija unutarnje karotidne, u 2 vertebralne arterije, a jedan je imao isto-stranu disekciju vertebralne i unutarnje karotidne arterije. U jednom je slučaju uz disekciju unutarnje karotidne ar-terije ustanovljena intrakranijska aneurizma. U kliničkoj slici prevladavali su znakovi žarišnog neurološkog ispada, bol u vratu i glavobolja. U 7 slučajeva CDFI karotidnih i vertebralnih arterija pokazao je pozitivan nalaz disekcije žile, ujednom negativan. Petoro bolesnikaje imalo poziti-van nalaz DSA, jedan negativan, a u dvoje bolesnika pre-traga nije učinjena zbog alergije na koncrast. Od čimbeni-ka rizika najzastupljenija je hipertonija, potom povišene vrijednosti lipida u krvi, srčane tegobe, dijabetes i puše-nje. Petoro bolesnika liječenoje anrikoagulansima, 2 ope-racijski ijedan antiagregacijskom terapijom. Kod 6 bolesnika je nakon terapije došlo do djelomičnog kliničkog opo-ravka i poboljšanja UZV nalaza na diseciranim krvnim žilama, jedan je poslijeoperacijski doživio moždani udar uz pogoršanje neurološkog deficita, a jedan je za tri mjeseca doživio recidiv moždanog udara sa smrtnim ishodom. Neo-phodnoje klinički prepoznati i što ranije dokazati neagresivnim ukrazvučnim pretragama te potom i radiološkim metodama disekciju kraniocervikalnih arterija, kako bi se moglo brzo reagirari i započeri s anrikoagulantnom terapi-jom da bi se smanjio rizik težeg moždanog udara i neurološkog deficita te eventualno smrtNog ishoda.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA