Naslov
Slikar Benedetto Costa u Zadru – novi arhivski prilozi i dopune djelovanju
(Painter Benedetto Costa in Zadar – New Archival Contributions and Insights in His Activity)

Autori
Goja, Bojan

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 45 (2021); 213-220

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Benedetto Costa ; zidni oslici ; Zadar ; Providurova palača ; Kneževa palača
(Benedetto Costa ; wall paintings ; Zadar ; Proveditore’s Palace ; Rector’s Palace)

Sažetak
Slikar Benedetto Costa rođen oko 1757./1758. godine i podrijetlom s prostora Lombardije pojavio se u Zadru u vrijeme francuske uprave u Dalmaciji gdje je zasnovao obitelj, radio različite slikarske poslove i održavao kontakte s različitim uglednicima iz tadašnje društvene elite. Bio je član zadarske masonske lože osnovane početkom 19. stoljeća za vrijeme francuske vlasti a početkom Druge austrijske uprave spominje se i kao jedan od osnivača i članova tajnih sljedbi (karbonari, »Cinque«, »Guelfi«) u Zadru čije postojanje tadašnje vlasti nisu odobravale zbog njihovih liberalnih, revolucionarnih i pro-talijanskih načela koja su bila u suprotnosti s austrijskim interesima u Dalmaciji. U vrijeme francuske vlasti u Dalmaciji 1809. godine preustrojem teritorijalne uprave osnovane su Ilirske Pokrajine a u njihovom se sastavu našla i Pokrajina Dalmacija sa sjedištem u Zadru na čelu s upraviteljem (intendantom). Službu intendanta u Dalmaciji preuzeo je u veljači 1810. godine Nicolas Jean Marie Rougier de la Bergerie. On je vrlo brzo poduzeo radove na unutarnjem uređenju različitih prostorija (spominje se dvorana, dvije manje sobe u stanu intendanata, dvije sobe za tajnike) unutar, kako ih navode dokumenti, »palazzo del governo« i »palazzo del signor intendente«. Precizna lokacija posla oko izrade zidnih oslika nije poznata no riječ je o palači vlade ili palači upravitelja odnosno prostorima unutar kompleksa nekadašnje Providurove i Kneževe palače koje su za javne i privatne potrebe koristile tadašnje vlasti. Vodeću ulogu u izradi zidnih oslika imao je upravo Benedetto Costa s obzirom da je imao pomoćnike te da su upravo njemu isplaćeni najveći iznosi za radove o kojima je sačuvana arhivska dokumentacija. Slikar Valentin Bigoni koji se spominje kao njegov pomoćnik istovremeno samostalno preuzima i izvodi neke od ovih zadataka. Veća količina različitih pigmenata za boje i ostalog materijala kao i izvedba oslika prenošenjem crteža na zid preko kartona tehnikom zaprašivanja svjedoči da se radilo o poslu koji je od izvođača zahtijevao i određeno profesionalno znanje potrebno u izradi zidnih oslika. Oslikavanje dekoracija u samoj dvorani izvođeno je prema osmišljenom projektu, budući da je slijedilo nacrt Basilia Mazzolia (1776.–1820.) arhitekta iz Rima koji je od 1807. do 1811. godine bio profesor crtanja i arhitekture na zadarskom liceju. Sve je radove nadirao glavni inženjer Frane Zavoreo. Iako analizirani arhivski izvori donose iscrpne i detaljne izvatke investiranog novca, upotrijebljenog materijala, vremenskog raspona radova i angažiranih majstora među kojima se glavnom ulogom ističe Benedetto Costa, dobiveni podaci ipak ne pružaju dovoljna saznanja koja bi upućivala na preciznu lokaciju dvorane i ostalih prostorija kao i sadržaja naručenih zidnih oslika. Konačan odgovor na pitanje što su točno i u kojim prostorijama Benedetto Costa i suradnici oslikavali u palači vlade ili palači upravitelja po narudžbi intendanta Dalmacije Nicolasa Jean Marie Rougier de la Bergeriea možda će pružiti buduća istraživanja arhivskog gradiva ranoga 19. stoljeća koja se tiču kompleksa Providurove i Kneževe palače. Kada je riječ o samom slikaru Benedettu Costi može se već sada zaključiti kako je riječ o višestruko zanimljivoj pojavi na zadarskoj društvenoj i umjetničkoj pozornici kroz čiji se obiteljski život, pripadnost tajnim družbama te umjetničko djelovanje, u mnogome ocrtavaju i politička previranja koja su obilježila prva desetljeća 19. stoljeća u Dalmaciji i njezinom glavnom gradu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA