Pregled bibliografske jedinice broj: 1186076
Identitet i ime u prekograničnom pravnom prometu
Identitet i ime u prekograničnom pravnom prometu // Identitet u prekograničnim privatnopravnim odnosima / Barbić, Jakša ; Župan, Mirela (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021. str. 115-139 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1186076 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Identitet i ime u prekograničnom pravnom prometu
(Identity and name in cross-border legal transactions)
Autori
Medić, Ines
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Identitet u prekograničnim privatnopravnim odnosima
/ Barbić, Jakša ; Župan, Mirela - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021, 115-139
ISBN
978-953-347-436-6
Skup
Okrugli stol Identitet u prekograničnim privatnopravnim odnosima
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.02.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
identitet, pravo na ime, Sude EU, Europski sud za ljudska prava
(identity, right to a name, EU Court of Justice, European Court of Human Rights)
Sažetak
Pitanje identiteta u praksi se znatno češće pojavljuje kao tema suvremene politike nego kao predmet pravne analize. Jedan od pojavnih aspekata osobnog identiteta je i osobno ime. Problematika prava na ime je komplicirana uslijed neizbježnih tenzija između interesa pojedinca da odredi i promijeni vlastito ime te interesa države da regulira osobno ime svojih državljana. K tome, tu je i uska veza s temeljnim pravima te multiplicitet supstancijalnih i kolizijskih rješenja. Na žalost, upravo zbog isprepletenosti i tenzija između javnog i privatnog, političnog i apolitičnog, trajnog i promjenjivog u oblikovanju individualnog identiteta, upravo u materiji osobnog imena često dolazi do sraza između različitih pravnih kultura i tradicija. Kombinacija nacionalnih kolizijskih odredbi i divergirajućih nacionalnih prava često rezultira neželjenim učincima u vidu „šepajućih“ pravnih odnosa. Sustavno rješenje problema nije ponuđeno niti na supranacionalnoj razini jer statusna pitanja ne spadaju u nadležnost Europske unije nego u nadležnost država članica, pa je primarna pravna zaštita i dalje u nadležnosti država članica, ergo čvrsto ukorijenjena u tradiciji i nacionalnom identitetu. Namjera je autorice ovog rada odgovoriti na pitanje na kojim je mehanizmima i na kojoj razini moguće poboljšati aktualnu situaciju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
