Naslov
Mikrobiološka dijagnostika infekcija usne šupljine
(Microbiological diagnostic of oral cavity infections)

Autori
Vraneš, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Poslijediplomski tečaj za stalno usavršavanje doktora stomatologije "Bolesti usne šupljine" / - Zagreb : Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003

Skup
Poslijediplomski tečaj za stalno usavršavanje doktora stomatologije "Bolesti usne šupljine"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 05.04.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Usna šupljina; infekcije; dijagnostika; metode
(Oral cavity; infections; diagnostics; methods)

Sažetak
Bakterijske infekcije usne šupljine obično su polimikrobne, izazvane sinrgističkim učinkom aerobnih i anaerobnih bakterija. Stoga se uzorci bolesničkog materijala trebaju odmah dostaviti u mikrobiološki laboratorij kako bi se uz aerobne mogle otkriti i anaerobne bakterije prisutne u uzorku. Anaerobne bakterije će znatno duže preživjeti u gnoju aspiriranom iz lezije ili u bioptičkom uzorku tkiva nego u obrisku (adekvatna vlažnost i oksido-redukcijski potencijal). No, zato postoje posebne transportne podloge koje omugućavaju preživljavanje anaerobnim bakterijama, a treba ih upotrijebiti uvijek ako je u pitanju obrisak, te ako će transport aspirata ili bioptičkog uzorka tkiva trajati duže od jedan ili dva sata. Komercijalno su dostupne brojne transportne podloge za anaerobne bakterije, a istraživanja pokazuju da razlika u vremenu koje je proteklo od uzimanja uzorka do njegove obrade u mikrobiološkom laboratoriju nemaju utjecaja na uspješnost izolacije aerobnih i anaerobnih bakterija ako se upotrebljavaju ovi mediji za transport uzoraka. Ako se uzorci ne mogu transportirati u laboratorij u roku od jedan do dva sata onda ih treba čuvati na sobnoj temperaturi u transportnoj podlozi ; više temperature izazvale bi razmnožavanje jednih na račun drugih bakterija u uzorku, dok niže temperature olakšavaju difuziju kisika u podlogu. Uzgoj uzročnika infekcije omogućuju izradu antibiograma i davanje ciljane antibiotičke terapije bolesniku. Bioptički uzorak tkiva najbolji je uzorak za kultivaciju, a Gram-preparat često daje korisniju (i bržu!) informaciju od kultivacije površinskog obriska. Stoga se Gram-preparat, te preparat obojan po Ziehl-Neelsenu kod sumnje na mikobakterijsku infekciju, a KOH-preparat kod sumnje na gljivičnu infekciju usne šupljine trebaju rutinski upotrebljavati u dijagnostici infekcija usne šupljine. U slučaju teških infekcija sa zahvaćanjem kosti uzme se bioptički uzorak kosti za kultivaciju, dok obrisak ili aspirat fistule nije materijal koji se preporučuje za kultivaciju jer se tako češće otkrivaju bakterije koje koloniziraju fistulu nego stvarni uzročnik osteomijelitisa. U slučaju virusnih infekcija usne šupljine dijagnoza se obično temelji na kliničkoj slici, no ako je potrebno uzima se obrisak lezije i šalje u transportnoj podlozi na +4oC u virološki laboratorij zbog kultivacije, a moguće je učiniti i brzi test direktne imunofluorescencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA