Pregled bibliografske jedinice broj: 1185107
Hoćemo li se (i zašto) više truditi kada smo pravedno tretirani? Eksperimentalni pristup istraživanju učinaka organizacijske pravednosti
Hoćemo li se (i zašto) više truditi kada smo pravedno tretirani? Eksperimentalni pristup istraživanju učinaka organizacijske pravednosti // 5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018)
Rijeka, Hrvatska, 2018. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1185107 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hoćemo li se (i zašto) više truditi kada smo
pravedno tretirani? Eksperimentalni pristup
istraživanju učinaka organizacijske pravednosti
Autori
Đorić, Ana, Sušanj, Zoran, Jakopec, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018)
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.09.2018. - 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
organizacijska pravednost, trud, eksperimentalna provjera
Sažetak
Organizacijska je pravednost stupanj u kojem pojedinac doživljava da su radni ishodi, postupci i odnosi fer. Korelacijska istraživanja uglavnom pokazuju da je doživljaj pravednog tretmana pozitivno povezan s poželjnim oblicima radnog i organizacijskog ponašanja, no eksperimentalne provjere učinaka organizacijske pravednosti relativno su rijetke. U ovom se radu prikazuju rezultati dvije eksperimentalne studije koje provjeravaju učinke doživljaja pravednosti u akademskom kontekstu. U prvom su eksperimentu studenti Filozofskoga fakulteta u Rijeci (N=89) rješavali dva bloka anagramskih zadataka, pri čemu je proceduralna pravednost manipulirana načinom bodovanja zadataka. Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su bili tretirani nepravedno povećali svoj trud nakon doživljene nepravde, dok su se oni koji su bili tretirani pravedno u drugom bloku zadataka jednako trudili. Dakle, proceduralna nepravednost je, suprotno očekivanom, dovela do poboljšanja učinkovitosti u rješavanju zadataka. Kako bi objasnili dobivene rezultate, proveli smo drugi eksperiment s ciljem provjere učinaka proceduralne pravednosti na trud studenata u realnijoj situaciji. Istraživanje je provedeno na studentima psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci i Osijeku (N=210). Osmišljen je scenarij koji opisuje pohađanje kolegija iz metodološke skupine predmeta. Kao i u prvom istraživanju, proceduralna je pravednost manipulirana načinom bodovanja kolokvija, a u oba je uvjeta manipulirana i ocjena koja je dobivena u prvom kolokviju. Hipoteza proizašla iz prve eksperimentalne provjere jest da će se ispitanici, unatoč nepravednom tretmanu, više truditi, ukoliko i dalje imaju mogućnost ostvariti najbolji ishod. Nakon manipulacije proceduralnom i distributivnom pravednošću, uslijedila su pitanja oko doživljene pravednosti i truda u pripremi za drugi kolokvij. Rezultati su pokazali da će kvaliteta truda sudionika ovisiti o pravednosti postupka, ali i o mogućnosti ostvarivanja najpovoljnijeg ishoda. Raspravlja se o mogućim teorijskim objašnjenjima dobivenih nalaza te o mogućim prednostima, ali i nedostacima i rizicima eksperimentalnog pristupa u istraživanju učinaka organizacijske pravednosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Rijeci-uniri-drustv-18-236 - Značaj nepravednosti na studiju (Sušanj, Zoran, NadSve - UNIRI Sredstva potpore znanstvenim istraživanjima) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Filozofski fakultet, Osijek