Naslov
Stanovništvo Savičente u ranom novom vijeku: crtice iz društvene i gospodarske povijesti ranog 17. stoljeća
(The population of Savicenta in the early modern age: notes from the social and economic history of the early 17th century)

Autori
Doblanović Šuran, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Notabile Castrum: Castello ben munito e ornato

Urednik/ci
Višnjić, Josip

Izdavač
Općina Svetvinčenat

Grad
Svetvinčenat

Godina
2019

Raspon stranica
80-97

ISBN
978-953-96475-3-5

Ključne riječi
Savičenta, feudalna uprava, Morosini, Grimani, stanovništvo, rani novi vijek
(Savičenta, feudal administration, Morosini family, Grimani family, earli new period, population)

Sažetak
Feudalni posjed obitelji Morosini, pa kasnije obitelji Grimani u Savičenti, teritorijalno se podudarao s prostorom župe. Podataka o broju stanovnika u prvome dijelu ranoga novog vijeka nema mnogo. Najraniji za sada poznati popis žitelja datira iz 1613. godine, a sastavljen je od strane Grimanijevih službenika koji su tada posjetili feud i o njemu sastavili opsežno izvješće. Matične knjige krštenih koje datiraju još u 1568. godinu omogućuju procjenu broja stanovnika u župi/feudu, a daju i uvid u strukture stanovništva. Arhivski izvori o Savičenti u mletačkom državnom arhivu u Veneciji (Archivio di stato) čuvaju se u fondovima Archivio Barbario e Grimani i Deposito Grimani. Njihov sadržaj i količina gradiva jasno upućuju da velika količina gradiva nedostaje. Ipak, na temelju gradiva sačuvanog u tim fondovima, može se djelomično rekonstruirati društvena i gospodarska struktura feuda (korespondencija na relaciji Savičenta (kapetan i kancelar) – Venecija (obitelj Grimani), razna izvješća, sudski procesi i sl.). Promatramo li stanovništvo feuda s društvene i gospodarske perspektive, jasna je i u izvorima vrlo lako uočljiva razlika između središta feuda (Castelo, Terra) i sela koja ga okružuju. Opreka središte feuda – sela vidljiva je i na etničkoj razini pa tako sela nastanjuju stanovnici čija prezimena jasno upućuju na hrvatsko podrijetlo, dok je središte feuda mješavina stanovnika došlih s prostora Apeninskog poluotoka (Karnjeli, Friulani i drugi), ali i hrvatskih elemenata. Razabire se također prisutnost određenog broja žitelja iz drugih istarskih mjesta što upućuje na snažnu mobilnost žitelja Istre u tom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA