Naslov
Slikana raspela u ugljanskim crkvama u vizitaciji iz 1579. godine
(The painted crucifixions in churches on the island of Ugljan according to Visitation from 1579)

Autori
Hilje, Emil

Izvornik
Vjesnik dalmatinskih arhiva: Izvori i prilozi za povijest Dalmacije (2757-0932) (2021), 2; 242, 250

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vizitacija, Augustin Valier, crkve, otok Ugljan, slikana raspela, srednji vijek
(Visitation, Agostino Valier, Churches, Island of Ugljan, Painted crucifixions, Middle Ages)

Sažetak
Apostolske vizitacije Augustina Valiera (Augustinus Valerius) iz 1579. godine i Mihovila Priulija (Michael Priolus) iz 1603. godine već duže vremena predstavljaju dragocjeni izvor za poznavanje nekadašnjeg bogatstva umjetničke opreme srednjovjekovnih crkava u Dalmaciji. U članku se analizira samo dio Valierove vizitacije, onaj koji se odnosi na crkve otoka Ugljana, koji ponešto odstupa od uobičajene šablone opisivanja seoskih crkvica, ali upravo time pruža svjedočanstvo o brojnosti slikanih raspela, kao jednog od bitnih elemenata umjetničke opreme. U tekstu vizitacije je u devet ugljanskih crkava zabilježeno postojanje slikanog raspela, a u dvije njegovo odsustvo. Kada dio vizitacije koji se odnosi na otok Ugljan usporedimo s ostalim dijelom teksta, onoga koji se odnosi na Zadar i njegovo područje, upravo po tom segmentu, spominjanju trijumfalnih raspela, vizitacija Ugljana pokazuje bitnu razliku. Naime, u većini vizitiranih crkava nema ni riječi o tim raspelima, pa se dobija utisak da ih nije ni bilo. No pritom treba imati na umu opće ciljeve apostolskih vizitacija, pri čemu je naglasak bio na uređenju oltara i liturgijskoj opremi, a slikana raspela u trijumfalnim lukovima spominjana su tek usput, i to u okviru dijela vizitacije koji se ticao općeg statusa crkava, zajedno sa stanjem krova, prozorima, zvonima i popločenjem. To je zacijelo i razlog što nisu sustavno spominjana, nego su se vjerojatno podrazumijevala, posebice u bogato opremljenim zadarskim gradskim crkavama. Stoga ne treba zaključiti da je upravo Ugljan obilovao slikanim raspelima, a da ih drugdje nije ni bilo, nego je puno vjerojatnije da specifičnost vizitacije otoka Ugljana proistječe iz toga što je nije obavljao sam Augustin Valier, nego njegov pomoćnik, koji je, po svemu sudeći, radio po nekoj drukčijoj šabloni, koja je uključivala i taj dio crkvene opreme. A temeljem zabilježene količine na otoku Ugljanu, moguće je zaključiti da je slikano raspelo i drugdje bilo redoviti dio opreme seoskih crkava, pa bi se ukupni broj srednjovjekovnih slikanih raspela u seoskim crkvama na području zadarske nadbiskupije, uzevši pritom u obzir i to da je ponegdje nedostajalo, moglo procijeniti na stotinjak različitih primjera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA