Naslov
Papilarni karcinom štitnjače - prikaz slučaja
(Papillary thyroid cancer - case report)

Autori
Dandić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Sveučilište Sjever / Odjel za sestrinstvo

Mjesto
Varaždin

Datum
23.09

Godina
2020

Stranica
29

Mentor
Herak, Ivana

Ključne riječi
sestrinska skrb ; operacijski zahvat ; štitnjača ; papilarni karcinom
(nursing care ; papillary tumor ; perioperative nursing care ; thyroid)

Sažetak
Štitna žlijezda je neparna endokrina žlijezda zasluţna za metaboličke, fiziološke procese te regulaciju bazalnog metabolizma. Luči hormone trijodtironin (T3), tiroksin (T4) i kalcitonin. Izgled joj je u obliku slova H, a nalazi se u prednjem dijelu vrata. Karcinom štitnjače je najčešći endokrini tumor, a stopa incidencije je viša u žena. Najčešći karcinom štitnjače je papilarni karcinom, koji je jedan od dobro diferenciranih tumora. Unazad nekoliko godina sve češće razvija recidiv te je sklon lokoregionalnom širenju. U Hrvatskoj od 2001. do 2014. godine udvostručio se broj novooboljelih od karcinoma štitnjače. Kombinacijom kliničke slike, nalaza ultrazvuka i nalaza citologije vrši se dijagnostika. Ultrazvučnom dijagnostikom se pronalaze cistične tvorbe, nalazom citopunkcije se može razlučiti maligni od benignih čvorova, scintigrafijom se mogu uvidjeti metastaze u cijelom tijelu. Kod nejasnih citoloških nalaza može se učiniti kirurška biopsija. Sami rezultati tih pretraga su vaţni za daljnje liječenje. U prošlosti je bio visok mortalitet kirurškog liječenja štitne žlijezde, no uvođenjem mjera asepse i antisepse, te napretkom anestezije, danas je smrtnost izrazito niska. Kod papilarnog karcinoma preporuča se totalna tireoidektomija, kojom se odstranjuje cijela štitna žlijezda. Ukoliko nije cijeli režanj obuhvaćen karcinomom, moţe se izvesti i lobektomija kojom se odstranjuje jedan režanj štitne žlijezde. Uobičajeni dodatak totalnoj tireoidektomiji je disekcija limfnih čvorova. Smanjuje se mogućnost povratka karcinoma, a komplikacije su svedene na minimum. Nakon takvog operacijskog zahvata potreban je scintigram cijelog tijela u daljnjem praćenju pacijenta, te supstitucijska terapija koja ne narušava kvalitetu života. Neke od komplikacija kirurškog liječenja karcinoma štitnjače su : jednostrana ili obostrana lezija povratnog živca, tireotoksična kriza, mučnina, povraćanje, lezija gornjeg laringealnog živca, prolazni ili trajni hipoparatireodizam, poslijeoperacijsko krvarenje, infekcija rane, lezija torakalnog duktusa, horneov sindrom. U ovom radu prikazana je pacijentica koja je kirurški liječena dva puta od papilarnog karcinoma. Prvi put je učinjena lobektomija desnog režnja, a drugi puta lobektomija lijevog režnja (totalna tireoidektomija) sa disekcijom limfnih čvorova. Medicinska sestra ima važnu ulogu u zbrinjavanju pacijenata oboljelih od karcinoma štitnjače. Educira ih o bolesti, objašnjava važnost terapije, pruža emotivnu i psihičku podršku. Medicinska sestra ima važnu zadaću u samoj pripremi pacijenta za operacijski zahvat, kao i u poslijeoperacijskom zbrinjavanju i educiranju pacijenta o poslijeoperacijskim komplikacijama i životu nakon operacije štitnjače.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA