Pregled bibliografske jedinice broj: 1184455
Rušenje građevina i poništavanje mjesta - institucionalne, stručne, osobne i druge krize nakon potresa
Rušenje građevina i poništavanje mjesta - institucionalne, stručne, osobne i druge krize nakon potresa // Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva 2021: Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti / Belaj, Marijana ; Gulin Zrnić, Valentina ; Manzoni, Andrea ; Petrović Osmak, Željka ; Rubić, Tihana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 2021. str. 5-6 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1184455 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rušenje građevina i poništavanje mjesta -
institucionalne, stručne, osobne i druge krize
nakon potresa
(Demolition of buildings and annulment of places -
institutional, professional, personal and other
crises after the earthquake)
Autori
Lončar, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva 2021: Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti
/ Belaj, Marijana ; Gulin Zrnić, Valentina ; Manzoni, Andrea ; Petrović Osmak, Željka ; Rubić, Tihana - Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo, 2021, 5-6
Skup
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva 2021: Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
potres, Banija/Banovina, rušenje građevina, poništavanje mjesta, institucionalne krize, stručne krize
(earthquake, Banija / Banovina, demolition of buildings, annulment of places, institutional crises, professional crises)
Sažetak
Potresi koji su u prosincu 2020. godine i tijekom 2021. godine pogodili Sisačko-moslavačku županiju uzrokovali su oštećenja velikog broja građevina u gradskim i seoskim naseljima. Do rujna 2021. godine štete su prijavljene na više od 41 000 objekata, od čega je oko 4800 građevina procijenjeno kao neupotrebljivo, a oko 8500 kao privremeno neupotrebljivo. U mjesecima koji su slijedili nakon potresa u službenim su aktivnostima otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom – umjesto provođenja hitnih zaštitnih mjera, obnove oštećenih i izgradnje novih objekata – prevladale aktivnosti rušenja i uklanjanja građevina. Tako je primjerice do rujna potrošeno 23 milijuna kuna za uklanjanje 336 objekata, dok istovremeno ni jedan novi objekt nije izgrađen državnom inicijativom i sredstvima. Među uklonjenim su objektima stambene (kuće, zgrade), sakralne i javne građevine. Njihovim su nestankom drastično izmijenjene vizure i ambijenti naselja te su izgubljeni životni i društveni prostori i mjestâ. Rad donosi etnografije rušenja građevina i poništavanja mjestâ na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije, a temelji se na mapiranju i opisima rušenja te analizi tekstualnih i vizualnih materijala prikupljenih tijekom terenskih istraživanja. Govori se o različitim materijalnim i simboličkim doživljajima rušenja, o utjecaju (ne)moći i posljedicama nesigurnosti na izgrađeni okoliš te o zanemarenosti i ravnodušnosti u različitim sferama, razinama i relacijama – uključujući državnu i „institucionaliziranu“ (Kanafani, 2016.), stručnu i osobnu zanemarenost – koje se manifestiraju u kriznim okolnostima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija