Naslov
Kulturnoantropološka analiza djelatnosti i imenovanja domova za psihički bolesne odrasle osobe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od 1937. do danas
(Cultural-anthropological analysis of the activities and naming of homes for mentally ill adults in northwestern Croatia from 1937 to the present)

Autori
Seferović, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Skup poslijediplomskih studenata etnologije i kulturne antropologije - “Kulturni procesi i istraživačke rasprave”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Sjeverozapadna Hrvatska, domovi za psihički bolesne odrasle osobe, osobe s psihičkim smetnjama, povijest socijalne skrbi, povijest psihijatrije
(Northwest Croatia, homes for mentally ill adults, people with mental disorders, history of social care, history of psychiatry)

Sažetak
U izlaganju se bavilo promjenama vezanim uz djelatnost i imenovanje četiriju domova za psihički bolesne odrasle osobe lociranih na području sjeverozapadne Hrvatske. Također, analizirao se proces prenamjene objekata povijesne i kulturne baštine iz 17. st. u ustanove za dugotrajni smještaj osoba s duševnim smetnjama. Transformacija dvoraca Lobor – Grad, Jalžabet i Mirkovec te kurije Bidružica u svrhu zbrinjavanja ove populacije sagledavala se kroz prizmu promjena unutar sustava socijalne skrbi od vremena osnutka Doma staraca Lobor 1937. do današnjih polemika o reorganizaciji i deinstitucionalizaciji domova za psihički bolesne odrasle osobe. Izmjene strategija socijalne skrbi rezultirale su izmjenama i po pitanju kategorije korisnika domova, a procese je redovito pratilo preimenovanje institucija. Ove tri dimenzije promjena promišljale su se s obzirom na mijene društvene percepcije i diskursa o osobama s duševnim smetnjama kao i o starijim i nemoćnim te “skitnicama” i prostitutkama. Nužnost problematiziranja potonjih socijalnih grupacija leži u činjenici da su domovi “Lobor – Grad” i “Jalžabet” primarno služili za smještaj starije populacije, a da su se “Bidružica” i “Mirkovec” razvili iz Prihvatilišta za odrasle “Šestinski dol”, točnije, prihvatilišta za zagrebačke beskućnike. Cilj izlaganja bio je kroz interpretaciju po vijesnog razvoja domova za psihički bolesne odrasle osobe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno, kroz rekonstrukciju promjena njihove djelatnosti i imenovanja prikazati konceptualne razlike između nekadašnjeg modela zbrinjavanja socijalno ugroženih skupina u odnosu na današnji s akcentom na osobe s duševnim smetnjama.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA