Pregled bibliografske jedinice broj: 1184200
Pogled na povijest liječenja pacijenata pakračkog i stenjevečkog Zavoda za umobolne između dva svjetska rata iz kulturno-antropološke perspektive
Pogled na povijest liječenja pacijenata pakračkog i stenjevečkog Zavoda za umobolne između dva svjetska rata iz kulturno-antropološke perspektive // Pozvano samostalno predavanje u Muzeju grada Pakraca
Pakrac, Hrvatska, 2018. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1184200 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pogled na povijest liječenja pacijenata pakračkog i
stenjevečkog Zavoda za umobolne između dva svjetska rata iz
kulturno-antropološke perspektive
(A look at the history of treatment of patients of the Pakrac and
Stenjevec Institute for insane between the two world wars from
a cultural-anthropological perspective)
Autori
Seferović, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Pozvano samostalno predavanje u Muzeju grada Pakraca
Mjesto i datum
Pakrac, Hrvatska, 04.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Zavod za umobolne u Pakracu, Zavod za umobolne u Stenjevcu, povijest psihijatrije, psihijatrijski pacijenti, radna terapija
Sažetak
U okviru izlaganja predstavili su se neki aspekti povijesti liječenja pacijenata Psihijatrijskih bolnica Pakrac i Stenjevec između dva svjetska rata. Uvodno istaknuto da su obje bolnice dislocirane u odnosu na gušće naseljena područja i da su samodostatne ustanove s vlastitom infrastrukturom. Ujedno su te psihijatrijske bolnice bile ustanove za liječenje psihijatrijskih pacijenta, ali i njihovo svojevrsno “čuvalište”. Jedan od najpopularnijih načina psihijatrijske rehabilitacije tada je bila radna terapija koja se uglavnom temeljila na poljoprivrednim radovima, pomaganju u blagovaonici i čišćenju bolničkih soba. Iz provedenog istraživanja bio je razvidan evidentan nedostatak dopisivanja i posjeta između pacijenata hospitaliziranih u pakračkoj bolnici i njihove rodbine što se može objasniti slabom prometnom povezanosti, velikim siromaštvom i stigmatizacijom obitelji u kojima su članovi imali psihičke smetnje. Većina pacijenata u obje bolnice umirala je od zatajenja srca i tuberkuloze pluća, što je zapravo bilo povezano sa siromaštvom i lošom prehranom. Način liječenja ovisio je o općoj ekonomskoj krizi u međuratnom razdoblju, pa su i metode liječenja bile skromne. Istraživanje se temeljilo na bolničkim kartonima muškaraca i žena koji su bili hospitalizirani u psihijatrijskim bolnicama u Pakracu i Stenjevcu. Prikupljeni podaci kontekstualizirani su u odnosu na podatke iz medicinskih časopisa od 1919. do 1939. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
