Pregled bibliografske jedinice broj: 1183953
Podhumlje – povijesne transformacije i što dalje…
Podhumlje – povijesne transformacije i što dalje… // Anatomija otoka 3 ; Simpozij Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima / Blagaić Bergman, Marina ; Niemčić, Iva (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2015. str. 24-25 (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1183953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Podhumlje – povijesne transformacije i što dalje…
(Podhumlje - Historical Transformations and Future
Perspectives)
Autori
Buble, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Anatomija otoka 3 ; Simpozij Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima
/ Blagaić Bergman, Marina ; Niemčić, Iva - Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2015, 24-25
Skup
Anatomija otoka 3 ; Simpozij Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima
Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 17.09.2014. - 21.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Podhumlje, povijesne transformacije naselja, ruralni krajolik, tradicijska arhitektura, revitalizacija, program "Etno-eko" SDŽ
(Podhumlje, historic tranformations, rural lanscape, traditional architecture, revitalisation, "Etno - eko" project of the Sppplit-Dalmatia County)
Sažetak
U predavanju se govori o povijesnom i prostornom razvoju te osobitostima arhitekture viškog sela Podhumlje. Kao raštrkano naselje Podhumlje je smješteno u unutrašnjosti otoka Visa, a tvori ga niz zaseoka nazivanih po imenu zajedničkog pretka. Razvoj naselja zaokružen je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Depopulacija sela tijekom druge polovice 20. stoljeća sačuvala je njegovu povijesnu prostornu organizaciju u kojoj se i danas prepoznaje bitna karakteristika tradicijskog graditeljstva: zaseoci su razmješteni na način da im položaj uvjetuju topografske pojedinosti, oblici zemljišta, odnosno mjesta najpogodnija za život (prisojna strana). Položaj i oblikovanje naselja u neraskidivoj je vezi s načinom privređivanja (poljoprivredom) te stoga kućišta nikada ne zadiru u plodno zemljište. Izazov našeg vremena je kako vratiti život u napušteni ruralni prostor i kako u novim oblicima privređivanja zadržati izvorni/ruralni karakter prostora i krajolika te kako intervenirati novom izgradnjom. Pitanje je kako se postaviti prema novoj izgradnji koja kvazitradicijskim detaljima ne pridonosi kvaliteti prostora, ali je benigna obzirom da poštuje volumene. Kako u postojeći kontekst uklopiti građevine novih namjena, nepoznate tradicijskom domaćinstvu (garaže za poljoprivredne strojeve ili sl.). Kao konzervator smatram da se uspješan odnos starog i novog mora temeljiti na poštivanju lokaliteta proizašlom iz analize postojećeg ambijenta i definiranja njegovih osnovnih obilježja. Poznavanje povijesnih transformacija Podhumlja, bitnih obilježja ambijenta – krajolika - arhitekture treba biti polazište u novom promišljanju prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Etnologija i antropologija
