Pregled bibliografske jedinice broj: 1183749
Zaštita tradicijskih proizvoda primjenom zemljopisnih oznaka u Europskoj uniji nakon stupanja na snagu Ženevskog akta na Lisabonski sporazum
Zaštita tradicijskih proizvoda primjenom zemljopisnih oznaka u Europskoj uniji nakon stupanja na snagu Ženevskog akta na Lisabonski sporazum // Pravni vjesnik, 38 (2022), 1; 113-130 doi:10.25234/pv/19632 (recenziran, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1183749 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaštita tradicijskih proizvoda primjenom zemljopisnih oznaka u Europskoj uniji nakon stupanja na snagu Ženevskog akta na Lisabonski sporazum
(Protection of traditional products through geographical indications in the European Union after the entry into force of the Geneva act of the Lisbon agreement on appellations of origin and geographical indications)
Autori
Hasić, Tea ; Rački Marinković, Ana
Izvornik
Pravni vjesnik (0352-5317) 38
(2022), 1;
113-130
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
oznake izvornosti ; oznake zemljopisnog podrijetla ; Ženevski akt na Lisabonski sporazum ; zemljopisne oznake za nepoljoprivredne proizvode
(geographical indications ; indications of origin ; Geneva Act of the Lisbon Agreement ; GI’s for non-agricultural products)
Sažetak
Cilj rada jest istražiti mogućnosti zaštite zemljopisnih oznaka kojima se obilježavaju tradicijski proizvodi u Europskoj uniji, osobito nakon stupanja na snagu Ženevskog akta na Lisabonski sporazum o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla. Pritom se polazi od dosadašnjih mogućnosti zaštite na međunarodnoj razini. Pokazuju se najznačajnije izmjene koje donosi Ženevski akt, te se detaljno analiziraju posljedice pristupanja Europske unije tom međunarodnom sporazumu. Istraživanje pokazuje da prednosti u pogledu zaštite zemljopisnih oznaka nakon pristupanja Europske unije Ženevskom aktu postoje samo za tradicijske poljoprivredne i prehrambene proizvode, dok primjerice tradicijski obrtnički proizvodi, suveniri i ostali nepoljoprivredni proizvodi od toga za sada nemaju koristi. Pokazuje se i da je usvajanjem Ženevskog akta Europska unija uspjela u određenoj mjeri proširiti politiku zaštite zemljopisnih oznaka na globalnoj razini, no njen položaj slabi činjenica da na razini Europske unije ne postoji sui generis sustav zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode. Analizira se i koje su prednosti, a koja ograničenja i nedostaci zaštite tradicijskih proizvoda zemljopisnim oznakama kojima se oni obilježavaju, te se osobito ističe značaj zaštite oznaka za autohtone nepoljoprivredne proizvode (suvenire) za turističke destinacije kao što je Republika Hrvatska. Zaključak provedenog istraživanja govori u prilog nužnosti uspostave sustava zaštite zemljopisnih oznaka za nepoljoprivredne proizvode na razini Europske unije kako bi se omogućila zaštita zemljopisnih oznaka za sve tradicijske proizvode u Europskoj uniji kroz uspostavljen sustav međunarodne registracije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb,
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline