Naslov
DUNAV I METAFIZIKA ŽIVOTA (KULTURALNO OZNAČENO I DISKURZIVNO NEIZRECIVO U DJELIMA "DUNAV" I "DIKSILEND" PAVLA PAVLIČIĆA)
(THE DANUBE AND METAPHYSICS OF LIFE (THE CULTURALE MARKED AND THE DISCURSIVELY INEXPRESSIBILE IN THE WORKS THE DANUBE AND DIKSILEND OF PAVAO PAVLIČIĆ)

Autori
Novinc, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi / Parat, Josip - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2021, 521-544

ISBN
978-953-8102-42-4

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 10.10.2018. - 12.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Pavao Pavličić, reprezentacija vukovarskog prostora, modeli identiteta, svakodnevica, povijesne traume
(personal story, area, homogenous identity, heterogeneous identity, representation of reality, trauma)

Sažetak
U radu pod nazivom “Dunav i metafizika života” (kulturalno označeno i diskurzivno neizrecivo u djelima Dunav i Diksilend Pavla Pavličića) istraživat će se načini na koji se konstruira vukovarski identitet i to u kontekstu istoga prostora, ali različitoga vremena. U ranijoj prozi “Dunav” (1983.) P. Pavličić prikazuje provincijsku svakodnevicu čiji se ritam veže uz sezonski život rijeke, čime Dunav zadobiva centralno mjesto u osobnim pričama, a prelazi u kolektivni diskurs svojim mitskim pojavnostima. Identitet je homogeniziran, razlike se niveliraju prirodnom komponentom. U toj idiličnoj slici čini se da je stvarnost narativno iskaziva. U romanu “Diksilend” (1995.), kronici grada na Dunavu, autor prikazuje transformaciju prostora, a svakodnevica postaje utopija davno prošlog vremena. Autor narativizacijom osobnih priča, konstruira genezu heterogenih identiteta, te propituje stvarnost u novonastalim odnosima i načelnoj neiskazivosti. Na površinu isplivaju potisnuti i ideološki nepoćudni elementi identiteta (povijesne traume), koji se u devedesetim godinama 20. stoljeća na vukovarskom prostoru pojavljuju kao erupcija naizgled iracionalnih strasti i zla. Usporedbom ta dva teksta istraživat će se dvije vrste identiteta, homogenog i heterogenog, ideologiziranog i pluralnog, a u kojima je Dunav (prirodna sastavnica) konstanta prostora označitelj specifične metafizike života. U prikazu transformacije identiteta odlučujuću ulogu imaju traumatizirajući događaji, te se kontinuitet duha grada ne može razumijeti bez upisa zločina na njegovu prostor

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA