Naslov
Fantastika u hrvatskoj književnosti između avangarde i postmodernizma
(The fantastic in Croatian literature between the avant-garde and postmodernism)

Autori
Bauk, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.09

Godina
2021

Stranica
61

Mentor
Grgić, Kristina ; Vuković, Tvrtko

Ključne riječi
teorija fantastike, fantastična književnost, hrvatska književnost od avangarde do postmodernizma, Franz Kafka, Karel Čapek, Nikola Šop, Vjekoslav Kaleb, Ranko Marinković, Vladan Desnica, Krsto Špoljar, Antun Šoljan
(theory of the fantastic, fantastic literature, Croatian literature from the avant-garde to postmodernism, Franz Kafka, Karel Čapek, Nikola Šop, Vjekoslav Kaleb, Ranko Marinković, Vladan Desnica, Krsto Špoljar, Antun Šoljan)

Sažetak
Diplomski rad započinje teorijskim pristupima fantastičnoj književnosti. Mnogo je teoretičarki i teoretičara koji se bave teorijom fantastike stoga je i mnogo definicija i pokušaja usustavljivanja. TzvetanTodorov jedan je od prvih teoretičara koji je napisao sveobuhvatnu studiju fantastike. Mnogi kasniji teoretičari koji su se u nekoj mjeri ili nastavljali na njegov rad ili ga kritizirali ; svakako su stupali u dijalog s njegovom studijom. Jedna od najvećih nesuglasica na području teorije jediferenciranje fantastike prema kategorijama žanra (kako ju je prvi odredio Todorov), modusa (nadžanrovske kategorije), svojstva (tematski element koji se javlja u djelu, ali ne mora biti žanrovski dominantan) ili impulsa (ostvarenja imaginacijskog procesa u djelima koja ili pripadaju fantastičnome žanru ili pokazuju neka fantastična obilježja). Teorijsko poglavlje donosi i neke funkcije fantastike, kao i dihotomiju između realističnoga i fantastičnog koja je, iako postoji više opreka vezanih uz fantastiku, izdvojena jer se od tog realističnoga, zbiljskog najčešće polazi pri definiranju fantastike. Rad u drugome dijelu donosi književnopovijesno određenjerazdoblja koje je istaknuto u naslovu: od avangarde do postmodernizma.Postoji više naziva za to razdoblje, kao što su kasni modernizam, druga moderna, književnost s realističkim tendencijama. Iznosi se veza između fantastike i modernizma koja se ogleda u njihovu kršenju mimetičkih prikaza zbilje. Također se donose analize i interpretacije odabranih autora hrvatske (Nikola Šop, Vjekoslav Kaleb, Vladan Desnica, Antun Šoljan, Krsto Špoljar i Ranko Marinković) i svjetske (Franz Kafka i Karel Čapek) književnosti. Na krajurada nudi se zaključak književnih analiza i interpretacija. Ne postoji jednoznačan model fantastike u hrvatskoj književnosti od avangarde do postmodernizma, ali postoje neke poveznice među navedenim autorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA