Pregled bibliografske jedinice broj: 1183106
Utjecaj uklanjanja naslaga morske cvjetnice Posidonia oceanica na sedimentološke i geomorfološke značajke plaža: primjer plaže Sakarun, Dugi otok
Utjecaj uklanjanja naslaga morske cvjetnice Posidonia oceanica na sedimentološke i geomorfološke značajke plaža: primjer plaže Sakarun, Dugi otok // Knjiga sažetaka edukacijsko-stručnog skupa OČUVANJE KRŠA I RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA
Zadar, Hrvatska, 2021. str. 6-6 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1183106 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj uklanjanja naslaga morske cvjetnice Posidonia oceanica na sedimentološke i geomorfološke značajke plaža: primjer plaže Sakarun, Dugi otok
(Influence of removal of Posidonia oceanica banquettes on sedimentological and geomorphological characteristics of beaches: example of the Sakarun beach, Dugi otok)
Autori
Pikelj, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka edukacijsko-stručnog skupa OČUVANJE KRŠA I RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA
/ - , 2021, 6-6
Skup
Očuvanje krša i razvoj održivog turizma
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
biogeomorfologija, morski sediment, erozija, upravljanje, turizam
(biogeomorphology, marine sediment, erosion, management, tourism)
Sažetak
Nakon višegodišnje prakse uklanjanja naslaga morske cvjetnice Posidonia oceanica na plaži Sakarun primijećen je gubitak pjeskovite frakcije sedimenta i smanjenje površine najcjenjenijeg dijela plaže. Nakon inicijalnog istraživanja temeljnih geoloških i geomorfoloških karakteristika plaže i devetomjesečnog praćenja njenih morfoloških promjena po prvi put su kvantificirane količine materijala koji se nepovratno gube uslijed uklanjanja naslaga cvjetnice. Plaža Sakarun je šljunkovita plaža orijentirana na valove juga, nastala u dnu istoimene uvale u krednim karbonatima, strukturno predisponiranim za mehaničko trošenje kopna djelovanjem valova. Samo manji dio plaže u zoni intertajdala i niskog supratajdala čini tanak pjeskoviti pokrivač. Sedimentološke analize pokazale su da se radi gotovo u potpunosti o pijesku morskog porijekla. Pijesak je dobro sortiran i usitnjen valovima, te gotovo u potpunosti karbonatnog sastava, a čine ga ostaci skeleta i ljuštura morskih organizama. Uz sitniju frakciju šljunka, pijesak je dominantna komponenta sedimenta koja se zadržava u naslagama posidonije, a količina u njoj je u prosjeku 64 kg/m3 banketa. Potpunim uklanjanjem naslaga može se ukloniti do 99 840 kg, odnosno ~37 m3 karbonatnog sedimenta, dok je količina stvorenog pijeska u području uvale dostupnog za taloženje na plaži procijenjena na oko 14 m3 godišnje. Nepovratnim potpunim uklanjanjem naslaga cvjetnice te sedimenta u njoj uvodi se deficit u budžetu sedimenta plaže, čiji su efekti postali vidljivi s odgodom od više godina. Osim nakupljanja sedimenta, naslage cvjetnice imaju ulogu u zaštiti plaže od erozije valovima, jer prekrivanjem pijeska i izgradnjom biogeomorfoloških struktura odgađaju njegovu eroziju. Tek epizode vrlo olujnog juga mogu u potpunosti ukloniti naslage cvjetnice i pjeskovitu frakciju sedimenta, nakon čega oboje biva vraćeno na plažu, ukoliko nisu odneseni preduboko. Obzirom na kontinuiranu eroziju nužno je potreban plan upravljanja naslagama cvjetnice radi održivosti plaže i redefiniranje njene uloge u turizmu u buduće. Kako bi se to postiglo, potrebno je utvrđivanje i ostalih procesa koji pridonose eroziji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Kristina Pikelj
(autor)