Pregled bibliografske jedinice broj: 1182843
Proces osamostaljenja Republike Hrvatske i njezina međunarodna i diplomatska afirmacija: između protivljenja i odobravanja
Proces osamostaljenja Republike Hrvatske i njezina međunarodna i diplomatska afirmacija: između protivljenja i odobravanja // PILAR. Časopis za društvene i humanističke studije, XVI. (2021), 1; 117-142 doi:10.5559/pi16.31.05 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1182843 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proces osamostaljenja Republike Hrvatske i njezina
međunarodna i diplomatska afirmacija: između
protivljenja i odobravanja
(On Gaining the Independence of the Republic of
Croatia and Its International and Diplomatic
Affirmation: Between Opposition and Aproval)
Autori
Holjevac Tuković, Ana ; Živić, Dražen
Izvornik
PILAR. Časopis za društvene i humanističke studije (1846-3010) XVI.
(2021), 1;
117-142
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Republika Hrvatska, 1991., referendum o neovisnosti, međunarodno i diplomatsko priznanje
(Republic of Croatia, 1991, independence referendum, international and diplomatic recognition)
Sažetak
Hrvatski sabor donio je 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, čime je objavio i formalizirao volju hrvatskoga naroda i građana Republike Hrvatske izraženu na referendumu održanom pet tjedana ranije. Usvajanjem navedenih dokumenata, a u nemogućnosti postizanja novog političkog dogovora kojim bi se razriješila jugoslavenska državna i politička kriza, Hrvatska je ušla u završnu fazu procesa osamostaljenja. No, unutar-jugoslavenske i međunarodne prilike i odnosi nisu predstavljali povoljan okvir hrvatskoga osamostaljenja, nego je u tom procesu Hrvatska nailazila na brojne prepreke, opstrukcije, nerazumijevanja, pa i otpore. Dio međunarodnih aktera, pritisnut odlučnošću hrvatskog političkog vodstva kao i brutalnošću srbijanske oružane agresije, postupno je gradio afirmativan stav prema odluci o izlasku Hrvatske iz SFRJ kao jedinom racionalnom odgovoru na jugoslavensku krizu i rastući velikosrpski nacionalizam i ekspanzionizam. Tri desetljeća nakon sudbonosnih odluka Hrvatskoga sabora prigoda je da podsjetimo na ključne državno-političke i međunarodnopravne akte koji su doveli do priznanja te međunarodne i diplomatske afirmacije Republike Hrvatske, kao i da ukratko ukažemo na one unutarnje i međunarodne dionike koji su se tom procesu odupirali, ali i na one koji su ga podržavali.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
