Pregled bibliografske jedinice broj: 1182764
Vile i njihovi imaginacijski srodnici: status i funkcija čudesnih bića u dijakronijskoj perspektivi hrvatske proze
Vile i njihovi imaginacijski srodnici: status i funkcija čudesnih bića u dijakronijskoj perspektivi hrvatske proze // Vile i njezini imaginacijski srodnici: status i funkcija čudesnih bića u dijakronijskoj perspektivi hrvatske proze / Kos-Lajtman, Andrijana ; Kralj Lovrić, Sanja ; Kujundžić, Nada (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2018. str. 617-634
CROSBI ID: 1182764 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vile i njihovi imaginacijski srodnici: status i
funkcija čudesnih bića u dijakronijskoj
perspektivi hrvatske proze
(Faires and Their Imaginative Relatives: Status and
Function of Wondours Creatures in the Diachronic
Perspective of Croatian Prose)
Autori
Kovač, Emilija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Vile i njezini imaginacijski srodnici: status i funkcija čudesnih bića u dijakronijskoj perspektivi hrvatske proze
Urednik/ci
Kos-Lajtman, Andrijana ; Kralj Lovrić, Sanja ; Kujundžić, Nada
Izdavač
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
617-634
ISBN
978-953-57604-3-6
Ključne riječi
bajka, ideologija, imagologija, stereotip, vila
(fairy, fairy tale, ideology, imalogy, stereotype)
Sažetak
Polazeći od Ivane Brlić-Mažuranić kao autoriteta u području bajke i fantastičnih likova, rad preispituje niz modusa ostvaraja čudesnog bića, njegovu vremensku i genološku protežnost. Dinamična interakcija sa zbiljom i aktualnim diskurzivnim te ideološkim praksama (okružje ideologije novog doba, npr.) generira razgradnju stereotipa i lika (Lewis i Kahn) i vrste (Katušić). Vilinska imagologija kreativno nadograđuje pogansku i usmenopredajnu tradiciju. Trajno otvorena transformacijama/kontaminacijama, traga za novim modelima u smjeru znanstvene fantastike kao motivatoru začudnosti te populističkih postmodernih fascinacija. Svi se koncepti dodiruju u psihološkoj i intelektualnoj potrebi za transcendiranjem, koja trajno intrigira svijet djeteta i odraslog čovjeka jednako. Na tom se tragu u radom definiranom dijelu korpusa suvremene hrvatske književne produkcije (Dubravka Ugrešić, Jasna Horvat, Sanja Lovrenčić, Kristijan Novak) motiv čudesnog bića preispituje kao mjesto preklapanja tradicionalnih koncepata (bajkovitih, usmenopredajnih) i osebujnih individualnih intuicija u funkciji problematiziranja egzistencije i propitkivanja aktualnih idejnih tijekova društva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
