Naslov
Longitudinalni ekstenzivni transverzalni mijelitis (LETM) - izazov u radu medicinske sestre
(Longitudinal extensive transverse myelitis (LETM) – nursing care challenges)

Autori
Pandža, Ksenija ; Pekić, Vlasta ; Kragujević, Jagoda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
12. međunarodni kongres: Iskustva rukovođenja COVID- 19 krizom u zbrinjavanju neurološkog bolesnika / Lenka Kopačević - Šibenik : Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju (UMSTHN), 2021, 103-104

ISBN
978-953-49690-0-7

Skup
XII. međunarodni kongres UMSTHN-a "Iskustva rukovođenja COVID-19 krizom u zbrinjavanju neurološkog bolesnika"

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
LETM ; COVID-19 ; skrb
(LETM ; COVID-19 ; nursing care)

Sažetak
Uvod: Unazad više od godinu dana čitav je svijet suočen sa pandemijom COVID-19. No, unatoč borbama protiv virusa, posljedice kod osoba koje su preboljele ovu infekciju još nisu dovoljno poznate. LETM (longitudinalni ekstenzivni transverzalni mijelitis) je bolest kod koje se upalne promjene nalaze duž tri ili više spinalnih segmenata. Posljedica je infekcije virusom. Cilj rada: Cilj ovog rada je prikazati promjene i poteškoće koje se javljaju kod osoba oboljelih od LETM-a (longitudinalnog ekstenzivnog transverzalnog mijelitisa). Razrada: Bolesnica je zaprimljena na Kliniku za neurologiju KBC Osijek u ožujku, a infekciju COVID-19 je preboljela u siječnju ove godine. Po prijemu bolesnice na odjel učinjena je sestrinska procjena te izrađen plan provođenja intervencija. Zbog narušenih motoričkih, senzornih i kognitivnih sposobnosti bolesnica je trebala pomoć medicinskih sestara u svim segmentima samozbrinjavanja, ali i veliko razumijevanje i potporu cijelog zdravstvenog tima. Drugi dan boravka u bolnici dolazi do pogoršanja općeg stanja bolesnice uz značajno narušene vitalne funkcije, otežan govor, izrazito teško gutanje te potpuni gubitak snage svih mišića što zahtijeva iznimno veliku pribranost, znanje i iskustvo medicinskih sestara. Procjena stanja bolesnice te planiranje intervencija provođene su u prvim danima na satnoj razini. Nakon deset dana dolazi do poboljšanja općeg stanja bolesnice, no nažalost, dolazi do novih tegoba nakon primjene širokog spektra lijekova. Obzirom na promjene u bolesničinom stanju, procjena je uključivala gotovo svakodnevne promjene u planiranju i provođenju intervencija. Zaključak: Obzirom na kompleksnost kliničke slike kod bolesnice, medicinska sestra je ta koja dobrom procjenom i planiranjem intervencija te provođenjem zdravstvene njege u potpunosti pruža skrb oboljelom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA