Naslov
Sadržaj žive u gujavicama (Eisenia fetida) i tlu u blizini centralne plinske stanice Molve u razdoblju od 1990. do 2020. godine
(Mercury content in earthworms (Eisenia fetida) and soil near the Molve central gas station in the period from 1990 to 2020)

Autori
Šarko Leon

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.02

Godina
2022

Stranica
56

Mentor
Prevendar Crnić, Andreja ; Zgorelec Željka

Ključne riječi
živa ; gujavice ; bioakumulacija ; monitoring okoliša ; kakvoća tla
(mercury ; earthworms ; bioaccumulation ; environmental monitoring ; soil quality)

Sažetak
U posljednjih tridesetak godina (1990. - 2020.), u okviru programa monitoringa okoliša, provodi se mjerenje koncentracije žive u gujavicama i tlu na četiri lokacije u blizini centralne plinske stanice Molve sa svrhom određivanja učinkovitosti sustava za uklanjanje žive. Naime, sastav prirodnog plina sadrži elementarnu živu, koja se mora ukloniti prije puštanja plina prema konačnim potrošačima. U prošlosti se većina žive ispuštala u okoliš, no razvojem svijesti o štetnosti žive ugrađen je 1993. godine adsorber žive kojim se uređajem nastoji smanjiti štetni utjecaj čovjeka na okoliš. Živa je dobro poznati toksični metal koji se tijekom prošlosti široko upotrebljavao, a čija se upotreba danas sve više ograničava zbog njezine toksičnosti i sposobnosti biomagnifikacije duž hranidbenog lanca. Gujavice se smatraju idealnim organizmima za ispitivanje toksičnosti tla i za procjenu bioraspoloživosti brojnih kontaminanata u tlu. One imaju najveću biomasu među beskralješnjacima tla i predstavljaju hranu za mnoge životinje. Zbog toga, ako se u njihovom tkivu pronađe živa, mogu izravno utjecati na zdravlje životinja koje se nalaze na višem stupnju hranidbenog lanca. Gujavice su skupljane jednom godišnje, a uzorci tala dva puta godišnje, u proljeće i jesen, te su korištenjem standardiziranih protokola analizirani na ukupni sadržaj žive. Vrijednosti koncentracija žive u gujavicama bile su u rasponu 0, 119 - 0, 466 ; 0, 045 - 1, 292 ; 0, 018 - 1, 236 i 0, 031 - 0, 779 μg/g suhe mase uzorka, za lokacije Molve 9, Molve 10, Molve 11 i Molve 12. Koncentracije ukupne žive u različitim tipovima tala na istim lokacijama bile su 0, 008 - 0, 350 ; 0, 035 - 0, 250 ; 0, 020 - 0, 240 i 0, 071 - 0, 515 μg Hg/g uzorka tla. Na temelju tih podataka, izračunat je faktor bioakumulacije koji je bio u rasponu od 0, 3 do 17, 5. Na lokacijama Molve 9, 10, 11 i 12 nije pronađena statistički značajna korelacija između vrijednosti žive u tlu i gujavicama kroz period od 30 godina. Sve srednje vrijednosti koncentracija žive u tlu, s izuzetkom 2016. godine na lokaciji Molve 12 (0, 515 μg/g), bile su ispod propisanih MDK za poljoprivredna tla s obzirom na njihove fizikalne i kemijske karakteristike (0, 5 μg/g). Raspon vrijednosti faktora bioakumulacije bio je u skladu s navodima iz literature. Zbog toga se može zaključiti da je sustav za odstranjivanje žive iz plina učinkovit i da je područje u blizini plinsko - bušotinskog sustava Podravina karakterizirano niskim sadržajem žive i zbog toga predstavlja nizak rizik za zdravlje životinja i ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA